Čudesno vrelo Bune i mistična derviška tekija čekaju vas u Blagaju

Kad vam najava tmurnog kišnog vikenda pokvari planove za odlazak u prirodu u blizini vašeg grada ne preostaje vam ništa drugo nego se zaputiti put juga nadajući se kojem zračku sunca i nekoj od ljepota hercegovačkoj juga. A jedan od najboljih praznika za oči i za vašu dušu je posjet Blagaju.

Ljetnikovac bosanskih kraljeva u Blagaju

Na putu od Mostara prema Čapljini, nekih 12 kilometara južno, na skretanju prema Stocu, nalazi se i skretanje prema ovom drevnom hercegovačkom selu. Ovaj prelijepi biser hercegovačkog juga smješten je na izvoru rijeke Bune, i od 2003. jedan je od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a također je uvršten na spisak kandidata za zaštitu UNESCO svjetske kulturne baštine. Blagaj je također nadaleko poznat i po derviškoj tekiji izgrađenoj 1520.

Blagaj, stai Stjepan grad

Do dolaska Osmanlija Blagaj je bio vrlo cijenjeno i poznato mjesto u rimskom i vizantijskom dobu, a naročito je veliki značaj imao u srednjem vijeku. Od 1326. Blagaj je bio u sastavu Bosanske banovine Stjepana II Kotromanića. Bio je jedan od stolnih gradova bosanskih kraljeva iz dinastije Kosača, u kojem su imali svoj ljetnikovac i riznicu, i u kojem su se odmarali i trgovali s Dubrovčanima, a sve zahvaljujući toploj i blagoj mediteranskoj klimi u Blagaju. Kroz Blagaj su prolazili putevi i karavane na svom putu do trga Drijeva, jedne od najvećih tržnica u srednjem vijeku, značajnijoj i od Dubrovnika i Mletačke republike u to doba. Kraljevsko plemstvo iz reda Kosača do dolaska Osmanlije 1466. vladali su Blagajem i postoje historijski zapisi da je upravo 1.11.1423. u ljetnoj rezidenciji tadašnjeg vojvode Sandalja Hranića Kosače i njegove žene, vojvotkinje Jelene, sačinjena povelja o prepuštanju Kotora, koji je bio pod vlašću bosanskog kraljevstva, Mlečanima odnosno Dubrovčanima. Nakon dolaska Osmanllja 1466. i Blagaj biva preuzet i Osmanlije u tom mjestu grade čuvenu blagajsku tekiju. Ono što još podsjeća na slavu i bogatstvo bosanskog kraljevstva su ruševni ostaci starog grada Herceg – Stjepana, posljednjeg vladara Hercegovine, tzv. Stjepan grad, koji se nalaze na vrhu stijene pod kojom izvire Buna.

Poznati osmanski putopisac Evlija Čelebija bio je oduševljen ovim krajolikom i ostavlja prvi zapis o vrelu Bune i blagajskoj tekiji u svom putopisu iz 1664.

Vrelo Bune Blagaj

Vrelo Bune kraške ljepotice jedno je od najvećih u Evropi

Dolaskom na izvor čarobne kraške ljepotice Bune turske su vojskovođe svoje oduševljenje ovim prekrasnim krajolikom prenijeli i svom sultanu, pa je on zadivljen onim što je vidio odlučio baš na tom mjestu izgraditi čuvenu tekiju za sufijske derviše.

A izvor ove kraške krasotice Bune nalazi se duboko zaronjen u dvije pećine, Zelenu pećinu i Vučije točilo, arheološka nalazišta sa artefaktima iz predhistorijskog doba, i smješten je nedaleko od tekije, nad kojom se nadviru stijena visoka 240 m i koje možete posjetiti jedino ploveći čamcem do samog izvora u pećini. Nestvarna je ljepota plavozelene rijeke koja ogromnom snagom izvire iz ovog kraškog vrela podno stijena i stvara začuđujući huk od čak 43 kubika vode u minuti, kojim voda pršti na sve strane i stvara zaglušujuću, a opet harmoničnu buku. Vrelo rijeke Bune spada u jedan od najvećih izvora u Evropi, a odlikuje ga i kristalna čistoća vode, koja se u ovom kraju pomno čuva.

Vrelo Bune

U ovom malešnom prirodnom savršenstvu naprosto ne znate u šta biste prije gledali i što vas više oduševljava, kristalna voda ovog smaragdnog vrela, zaglušujući šum vode ili ljepota osmanlijskog arhitektonskog zdanja- tekije, koji tvori savršenu simbiozu sa stijenama pećine na čijem izlazu je izgrađena.

Tekija i derviški zikr za smiraj duše

Jedna legenda kaže da je postojao strašni zmaj koji je od davnina živio u pećini vrela Bune. Svake godine je narod zmaju morao pokloniti jednu mladu djevojku za žrtvu. Red je došao i na Milicu, kćer hercega Stjepana. Tada je iz grada vodio jedan podzemni hodnik sve do izbočine u stijenama iznad samog izvora Bune. Na tom mjestu je lijepa Milica izložena te je čekala krvoločnog zmaja da je uzme.

U tom trenutku je iz Sirije došao derviš Salih plavi koji se na prvi pogled zaljubio u Milicu, a ta ljubav mu je dala nadljudsku snagu pomoću koje je nadvladao zmaja. Herceg dervišu daje svoju kćer za ženu, a podiže Tekiju na mjestu gdje je Salih ubio zmaja. 

Još jedna priča kaže kako je kroz Blagaj na svom bijelom konju projahalo starac s bijelom bradom u zelenoj odari i sa sarukom te se uputio do vrela. Ljudi su klanjali akšam, večernju molitvu, no starac se nije vratio. Vodostaj Bune se u međuvremenu toliko podigao da starac  nije mogao preći, a na njegovoj strani je bila ogromna strmina. Narod ga je tražio, no nikad nije pronađen. Zaključili su da je u pitanju bio svetac koji je misteriozno nestao te su na vrelu Bune podigli turbe i Tekiju.

Derviška tekija u Blagaju

Tekija pripada posebnom derviškom redu Sufi, koje odlikuje poseban mistcizam i asketski život svojstven dervišima, pa ova tekija zajedno sa vrelom Bune predstavlja jedan od najposjećenijih derviških objekata u Evropi. U tekiji se nalazi i turbe Sari Saltuka, “Plavokosi”, putujućeg derviša iz 13. stoljeća, iz one prve legende, i njegovog nasljednika Ačik-baša, “Gologlavi”, koji se smatra prvim šejhom Tekije u Blagaju.

Ovaj mistični derviški hram vjekovima posjećuju putnici namjernici iz raznih krajeva svijeta, želeći pronaći u ovom sufijskom hramu utočište za svoju dušu. Teško je riječima dočarati mir i smiraj koji duša doživi boraveći na ovom mjestu, u molitvi i meditaciji, nadahnuti čuvenim derviškim zikrom.

Derviška tekija u Blagaju

Zikr u islamu predstavlja „slavljenje Allaha, korištenjem ustaljenih fraza koje se, ponavljaju po obredom redoslijedu, bilo glasno bilo u sebi, popraćeno posebnim disanjem i fizičkim pokretima”. Običaj se temelji na 33 suri 41 ajetu, ovaj duhovni ritual derviši izvode u čuvenoj halki, gdje se osim utvrđenih fraza ponavljaju i prošireni odlomci iz Kur’ana.

A kad nahranite vašu dušu mističnom mirnoćom ove tekije, pored nje vaš očekuje i nekoliko prelijepih bašti na samoj rijeci Buni, pa se odmorite uz šerbe od ruže i mirisnu bosansku kahvu.

Vrelo Bune i ova čudesna, magična tekija nikoga već vjekovima ne ostavlja ravnodušnim i zato je sjajan prijedlog za vašu sljedeću vikend destinaciju.

Photo: Tekija Blagaj/underdreamskies.com/Mirsad Behram/Geoff Morrison

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Januarska depresija nije mit nego je simptom SAD-a, sezonskog afektivnog poremećaja

Jučer ujutro me na mobitelu dočekala vrlo čudna poruka od prijateljice koja živi u Briselu, poslana negdje u gloho doba noći, koja je glasila:...