Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine zabilježila je rast od 5,6 posto u odnosu na isti interval 2024., što u apsolutnom iznosu predstavlja povećanje od oko 1,6 milijardi KM.
Na nedavnoj prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu navedeno je da je izvoz u navedenom periodu dostigao 12,9 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 22,6 milijardi KM. Struktura razmjene pokazuje da BiH najviše plasira električnu energiju i izolovanu žicu, dok se među ključnim uvoznim proizvodima izdvajaju nafta i putnički automobili.
Prema podacima Komore, izvoz je porastao za 686 miliona KM, odnosno 5,6 posto, a uvoz je bio veći za 892 miliona KM, što predstavlja povećanje od 4,11 posto. Najveći doprinos rastu izvoza došao je iz sektora u kojima BiH tradicionalno postiže konkurentnost – posebno agroindustrije, prehrambene proizvodnje te metalske i elektroindustrije, uz podršku povećane potražnje na inostranim tržištima.
Metalska industrija učestvuje sa skoro 44 posto u ukupnom izvozu, a drvna industrija sa oko 21 posto. U strukturi uvoza, pored metala i drveta, značajan udio ima agro i prehrambeni sektor sa oko 18 posto.
Vanjski deficit dostigao je 9,65 milijardi KM, što je za približno 205 miliona KM više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 57,3 posto, što predstavlja rast od 1,43 procentna poena.
Među najvažnijim trgovinskim partnerima BiH i dalje prednjače Hrvatska sa učešćem od 18,38 posto, Srbija sa 12,7 posto, Njemačka sa 10,52 posto, zatim Slovenija, Italija, Austrija i Turska. Više od dvije trećine ukupnog izvoza usmjereno je prema zemljama Evropske unije, što ukazuje na snažnu povezanost BiH s evropskim tržištem.
Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić ocijenio je da je povećanje uvoza povezano s rastom lične potrošnje, realizacijom infrastrukturnih projekata i većom potražnjom za robom široke potrošnje. Istovremeno je podsjetio da strukturni izazovi ostaju prisutni, posebno oslanjanje na uvoz energenata, hrane i sirovina.
Egrlić je naglasio da dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, ograničena diverzifikacija izvoznih tržišta i potreba za bržom modernizacijom industrijske proizvodnje i dalje usporavaju snažniji izvozni iskorak.
“Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije”, rekao je Egrlić.
Izvor: VTK BiH
Foto: pixabay
