U razgovoru s dr. Jasminom Selimović, guvernerkom Centralne banke Bosne i Hercegovine, dotakli smo se ključnih tema koje oblikuju ekonomsku budućnost zemlje, od stabilnosti finansijskog sistema, digitalnih transformacija i evropskog puta, do uloge znanja i značaja veće zastupljenosti žena u svijetu finansija. Dr. Selimović podijelila je svoja iskustva, viziju za modernu Centralnu banku i savjete za žene koje žele izgraditi karijeru u izazovnom i dinamičnom sektoru.
O poslu Guvernerke Centralne banke
Možete li nam opisati svoj put do pozicije guvernerke Centralne banke? Koji su bili ključni trenuci i izazovi na tom putu?
– Put do ove pozicije oblikovan je dugogodišnjim radom u akademskoj zajednici, bliskom saradnjom sa institucijama finansijskog sektora, kao i stalnim usavršavanjem – u zemlji i inostranstvu. Počela sam kao asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje sam, tokom vremena, preuzimala različite uloge, a 2018. godine izabrana sam za dekanesu prvi put. U 70 godina Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, postala sam najmlađa na toj poziciji. Paralelno sam se usmjeravala ka stručnim oblastima kao što su finansije, kvantitativna ekonomija i aktuarska nauka, gdje sam nastavila graditi akademski i praktični autoritet.
Kao neko ko dolazi iz akademskog okruženja, uvijek sam vjerovala u snagu znanja, analitike i sistema. Vjerovala sam da trud i naporan rad donose najbolje rezultate. Moje profesionalno opredjeljenje su od početka akademskog rada finansije, kao jedan od osnovnih pokretača u društvu. Moji menadžerski poslovi na Ekonomskom fakultetu su trajali više od jedne decenije. U tom periodu mnogo sam radila na poboljšavanju kvalitete visokog obrazovanja širom svijeta. To mi je omogućilo da upoznam veliki broj članova akademske zajednice, da radimo zajedno, razmišljamo i djelujemo na dobrobit zajednice. Ta širina u razmišljanju se pokazala kao jedna od ključnih deteminanti uspjeha na poslu koji trenutno radim.
Kroz angažman u različitim nadzornim i savjetodavnim tijelima imala sam priliku razumjeti širu sliku – kako funkcionišu javne institucije, gdje su tačke oslonca stabilnosti i gdje možemo jačati institucionalne kapacitete.
Biti na čelu Centralne banke Bosne i Hercegovine znači voditi instituciju koja je stub monetarne stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem. To je pozicija koja zahtijeva stručnost, nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost u svakom trenutku. Iako svaka karijera ima svoje izazove, vjerujem da su me sistematičan rad, međunarodna izloženost i sposobnost da donesem jasne, racionalne odluke doveli do toga da danas imam povjerenje da vodim ovu, izuzetno značajnu instituciju.
Vjerujem u značaj institucija koje nadilaze pojedince i trenutne okolnosti. Zato mi je izuzetno važno da i u ovoj ulozi nastavim doprinositi razvoju profesionalnih standarda, unapređenju transparentnosti i očuvanju stabilnosti – u interesu svih građana Bosne i Hercegovine.
Koji su trenutno najveći izazovi s kojima se suočava Centralna banka?
– Na svu sreću, trenutni izazovi nisu eufemizam za poteškoće, nego se mogu posmatrani kao katalizator brže transformacije, u skladu sa ulogama koje imaju moderne centralne banke. Mi trenutne izazove više vidimo kao priliku za rast.
Svjesni svoje ključne uloge u stabilizaciji domaće ekonomije, Centralna banka Bosne i Hercegovine ostaje posvećena: očuvanju stabilnosti valutnog odbora kroz efikasno upravljanje deviznim rezervama; osiguranju monetarne stabilnosti; jačanju otpornosti finansijskog sistema, te kontinuiranoj podršci ekonomskom razvoju i evropskim integracijama zemlje. Sve ove aktivnosti, ali prvenstveno proaktivno upravljanje rizicima, modernizacija funkcija, prilagođavanje novim zahtjevima međunarodnog finansijskog okruženja i procesi vezani za EU integracije, zahtijevaju značajne resurse, koji se ne mogu razviti preko noći, ili instalirati kao gotovo rješenje. U prošloj godini smo postali članicom brojnih međunarodnih inicijativa i organizacija, koje se tiču novih funkcija modernih centralnih banaka, posebno u segmentima digitalizacije, zelenih finansija i klimatskih rizika. Ova članstva su trasirala naše djelovanje u srednjem roku. Takođe, snažno smo opredijeljeni modernizaciji platnih sistema u BiH, i kreiranju ambijenta za povoljnija prekogranična plaćanja domaćim firmama, posebno prema zemljama EU. Naime, svjesna uloge i značaja ciljeva Centralne banke Bosne i Hercegovine kada je u pitanju ekonomija BiH, kao i značaja koji se reflektuje kroz direktne benefite za građane i privredu u smislu EU integracija i ulaska u SEPA područje, Centralna banka sinhronizovano radi na pripremi aplikacije za članstvo i koordinira aktivnosti ispunjenja potrebne legislative. Proces SEPA integracija je u BiH specifičan obzirom na širok spektar zahtjeva kada je članstvo u SEPA u pitanju, a u našem slučaju i veliki broj institucija relevantnih za ispunjenje uslova za članstvo. Mi to ujedno vidimo i kao priliku, obzirom da se dodatno jača međuinstitucionalna saradnja, razmjena informacija i konstruktivan dijalog. Pored ovih formalnih uslova, ništa manje izazovne nisu aktivnosti pripreme banaka i potrebne infrastrukture za obavljanje direktnog platnog prometa sa državama u SEPA području. Centralna banka Bosne i Hercegovine imaće vodeću ulogu i za pripremu banaka kada je u pitanju SEPA integracija, i prepoznata je kao centralna tačka u komunikaciji sa nadležnim institucijama u EU, a za šta traju aktivne pripreme. Vrlo važna, a iz regionalnih iskustava smo se uvjerili i kritična aktivnost, bez koje zapravo sav ovaj proces biva nepotpun je odgovarajuća infrastruktura koja omogućava povezivanje sa platnim infrastrukturama u EU za obavljanje platnog prometa u eurima. Na tom polju smo vrlo aktivni i poduzimamo potrebne aktivnosti, a kako bi, kada se završi formalno ispunjenje uslova SEPA članstva, imali mogućnost otpočinjnja direktnog platnog prometa kroz ovaj sistem plaćanja bez odgađanja. Ove aktivnosti iziskuju i dosta jaku bazu institucionalnog znanja, a što se postiže kroz kontinuiran proces jačanje kapaciteta Centralne banke. Izgradnja i operacionalizacija moderne, efikasne infrastrukture za instant plaćanja, u potpunosti harmonizirane sa EU infrastrukturom za instant plaćanja je proces koji je u toku. Clone sistem za instant plaćanja u EU – TIPS – sa identičnim dizajnom, arhitekturom i načinom rada implementiran od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine naredne godine. Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno radi na uspostavljanju sistema TIPS Clone, što podrazumijeva dosta složene aktivnosti kako na novoj, tako i na vezanim postojećim sistemima, a plan je da u prvoj fazi TIPS Clone služi kao sistem za instant plaćanja u KM. Obzirom na konstantnu dostupnost sistema za realizaciju transakcija, sistem nudi novu dimenziju u domaćim plaćanjima, te stvara infrastrukturu koja će imati mogućnost da omogući transfer bezgotovinskih sredstava bilo kada, odnosno sistem funkcioniše 24/7/365. Izvršavanje tzv. end-to-end je kod transakcija u nekoliko sekundi, što znači da, kada nalogodavac prema svojoj banci inicira slanje sredstava, sredstva su za nekoliko sekundi na računu krajnjeg korisnika. Pored komponente sistema za domaća instant plaćanja TIPS Clone sistem je projektovan da u budućnosti omogući i povezivanja sa TIPS infrastrukturom u EU kada se za to steknu formalni uslovi za postizanje interoperabilnosti i da se omogući instant transferi između BiH i EU u samo nekoliko sekundi.
Konačno, sa kandidatskim statusom za članstvo u EU, analitičke i obaveze za prikupljanjem statističkih podataka i regulatornim usklađivanjem centralnih banaka, u pravilu, eksponencijalno rastu. I na ovom polju smo već poduzeli konkretne aktivnosti, kroz bilateralnu saradnju sa drugim centralnim bankama i institucijama EU, koje će nam pomoći u bržem usklađivanju sa funkcijama modernih centralnih banaka.
Šta guvernerka Centralne banke smatra najvažnijim mjerama koje treba poduzeti za stabilnost naše ekonomije?
– Kao institucija koja posluje u režimu valutnog odbora, uz samo jedan instrument monetarne politike na raspolaganju, naša uloga u stabilizaciji efekata makroekonomskih šokova je znatno ograničena. Bez obzira na politiku deviznog kursa, sve centralne banke se posljednjih godina susreću za šokovima na strani ponude, usljed kojih je efikasnost monetarne politike slabija. Uprkos tome, Centralna banka Bosne i Hercegovine koristi dostupne instrumente kako bi očuvala povjerenje u monetarni sistem i osigurala da politika obavezne rezerve ne uzrokuje nedostatak sredstava za finansiranje domaće kreditne aktivnosti, ili pregrijavanje ekonomije. Naša politika upravljanja deviznim rezervama osigurava u svakom momentu da je rizik od napuštanja fiksnog kursa prema euru neznatan. U oktobru ove godine, koeficijent pokrića monetarne pasive deviznim rezervama je iznosio više od 109,5%. Da pojasnim, centralna banka u aranžmanu valutnog odbora mora imati pokriće svojih monetarnih obaveza u deviznim rezervama u visini od bar 100%. U praksi, neophodno je i veće pokriće iznad minimalnih 100% kako bi se amortizovali šokovi usljed promjena tržišne vrijednosti finansijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane. Imajući u vidu ovaj pokazatelj, Centralna banka Bosne i Hercegovine se, s pravom, ocjenjuje kao jedan od ključnih faktora stabilnosti domaće ekonomije.
Trenutno, smatram kako je ključno provesti dugo odgađane strukturne reforme, posebno one vezane za tržište rada, koje uključuju i mjere za rast stope aktivnosti radne snage, i poboljšanje poslovnog okruženja. Na žalost, prioriteti za jačanje ekonomskog rasta su davno identifikovani, ali se kasni sa njihovom implementacijom. Konačno, potrebno je istaći da sve pomake koje smo do sada napravili u smislu makar blagih koraka ka poboljšanju suverenog kreditnog rejtinga, sada vrlo lako mogu biti neutralisani usložnjenom političkom situacijom u zemlji. Rejting agencije u svakom svom izvještaju podcrtavaju da je politička nestabilnost u zemlji ključni razlog za ovako nizak nivo kreditnog rejtinga, i da je potrebno jačati institucije države u procesu pristupanja.
U kakvom stanju je naš finansijski sektor u odnosu na međunarodne standarde, i koje promjene smatrate nužnim za dalji napredak?
– Finansijski sektor u Bosni i Hercegovini je bankocentričan, što znači da su banke dominantne finansijske institucije u finansijskom sistemu. Sektor nebankarskih finansijskih institucija slabo je razvijen segment finansijskog tržišta, s vrlo skromnim udjelom u ukupnoj aktivi finansijskih posrednika, tek nešto iznad 12%. S obzirom na veličinu i važnost bankarskog sektora, banke imaju važnu ulogu u procesu finansijskog posredovanja i upravo se najviše fokusa stavlja na nadzor i uspostavljanje regulatornog okvira za njihovo poslovanje. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovine je veoma stabilan sudeći po indikatorima finansijskog zdravlja, koji ukazuju na veoma visoku kapitaliziranost, likvidnost, kvalitetu kreditnog portfolija i profitabilnost. Sposoban je da apsorbira aktuelne rizike koji proizlaze iz domaćeg i vanjskog makroekonomskog okruženja, a posjeduje i značajne kapacitete za apsorpciju potencijalnih snažnih, malo vjerojatnih ali mogućih šokova koji mogu proizaći iz makroekonomskog okruženja ili iz samog bankarskog sektora. Naš bankarski sektor uspješno je prebrodio nekoliko snažnih šokova sa kojima je bio suočen u proteklih nekoliko godina. Pandemija COVID-19, početak rata u Ukrajini, te snažni rast kamatnih stopa na međunarodnim finansijskim tržištima doveli su do snažnog rasta rizika po poslovanje banaka, ali zahvaljujući dobrom stanju i adekvatnom upravljanju rizicima, bankarski sektor je funkcionisao bez značajnijih poremećaja, te je čak zabilježio i poboljšanje svih performansi. Ovakvom stanju svakako je doprinio zakonski i regulatorni okvir koji uređuje poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini, koji je u značajnoj mjeri usklađen sa EU direktivama i principima. Usklađivanje je počelo još 2018. godine sa donošenjem novih zakona o bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, koji su u osnovi usklađeni sa Direktivom i Uredbom EU o bankama, Direktivom EU o oporavku i sanaciji banaka i Bazelskim principima. Od tada, agencije za bankarstvo, u čijim je nadležnostima nadzor nad bankama, donošenje regulatornih propisa i sanacija banaka, kontinuirano rade na izradi i ažuriranju podzakonskih akata koji prate odredbe EU standarda i propisa. Posebna pažnja je posvećena usklađivanju zakona u oba entiteta, kako bi se osigurali jednaki uslovi za poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini. Usklađenost regulatornog i nadzornog okvira u Bosni i Hercegovini sa EU potvrđena je dodjelom certfikata o ekvivalenciji našim agencijama za bankarstvo od strane Evropske bankarske agencije 2021. godine, koja se uvjerila da država Bosna i Hercegovina primjenjuje aranžmane u pogledu bonitetnih, nadzornih i regulatornih zahtjeva nad kreditnim institucijama koji se smatraju istovjetnim onima koji se primjenjuju u EU.
Za dalji razvoj finansijskog sektora ključan je razvoj tržišta kapitala, koje je još uvijek u ranoj fazi razvoja. Na tržištu dominiraju primarne emisije javnog duga, a ključni akteri su banke koje su primarni trgovci javnim dugom, investitori ili posrednici za ulazak stranih investitora na tržište. Za razvoj tržišta kapitala bilo bi potrebno dostići kritičnu masu domaće štednje i velikih lokalnih investitora. Domaća osiguravajuća društva i fondovi, koji su takođe slabo razvijeni, trebali bi postati značajni akteri na tržištu, a potom i privatni sektor. Prema tome, poticanje razvoja finansijskih posrednika, konkretno osiguravajućih društava i investicionih fondova, te razvoj tržišta kapitala, ključni su za dalji napredak. Takođe, za dalje unapređenje važno je jačanje finansijske infrastrukture i njeno usklađivanje sa međunarodnim standardima, što nam omogućava pristupanje i uključivanje u međunarodnu infrastrukturu. Sve ovo će doprinijeti razvoju drugih segmenata društva kao što su penziono osiguranje, zdravstveno osiguranje i zaštita i tako dalje.
Kako vidite ulogu Centralne banke u promovisanju inovacija?
– Inovacija nije samo tehnička ili tehnološka odrednica. Centralna banka, kao vrhovni monetarni autoritet, spremna je biti model rada i djelovanja u segmentima koji su u našem mandatu. Naglasiću samo neke. Već sam spomenula primjer inovacija u oblasti platnih sistema, kao što je TIPS Clone sistem koji će ponuditi sigurnu, efikasnu, brzu platformu, omogućit će čitav niz inovacija kada su plaćanja u pitanju, te će biti jako važan inkubator digitalizacije u Bosni i Hercegovini i jedna od kritičnih infrastruktura u procesu digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini. Spomenuću i inovacije u dijelu trezorskog poslovanja, a odnose se na modernizaciju dizajna novčanica konvertibilne marke kojom će, osim unapređenja vizuelnog izgleda novčanica, biti unaprijeđena i zaštita od krivotvorenja.
Centralna banka Bosne i Hercegovine, kao ključna karika u finansijskom sistemu Bosne i Hercegovine, u potpunosti je posvećena promovisanju inovacija koje će, prije svega, biti zasnovane na dobrim praksama, osnažiće domaće tržište, omogućiti poticanje i jačanje zdrave konkurencije i općenito učiniti boljim društveni i poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini.
O ulozi žene u biznis svijetu
Kao žena na čelu Centralne banke, kako se nosite s izazovima koje donosi balansiranje karijere i života? Koji su najvažniji savjeti koje biste dali ženama koje žele uspjeti u poslovnom svijetu?
– Balansiranje između profesionalnih obaveza i privatnog života jedan je od izazova s kojima se suočavaju mnoge žene, posebno na pozicijama koje sa sobom nose visoku odgovornost i stalnu izloženost. Vremenom sam naučila da se ravnoteža ne nalazi u svakom danu, već u širem kontekstu – kroz jasno postavljanje prioriteta, sposobnost delegiranja, ali i svjesno njegovanje lične otpornosti.
Upravo u ulozi Guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine – institucije koja je temelj monetarne stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem – osjećaj odgovornosti je konstantan i višeslojan. I zato je važno imati čvrst unutrašnji kompas, biti u stanju donositi promišljene odluke, ali i očuvati vlastiti integritet i mir, kako bi se toj ulozi pristupalo stabilno i dugoročno.
Ženama koje žele uspjeti u poslovnom svijetu poručujem: ulaganje u znanje i kontinuirani profesionalni razvoj je najvrednija investicija koju možete napraviti. Sve se može mijenjati – tržišta, tehnologije, čak i institucije – ali ono što naučite, ono što izgradite u sebi, ostaje i nosi vas naprijed. Ne čekajte da vas neko primijeti – pozicionirajte se kroz kvalitet rada, dosljednost i odgovornost.
Liderstvo danas ne znači dominaciju – znači služenje, izgradnju, osnaživanje drugih i stalnu spremnost da i sami učimo. To je posebno važno u instituciji kakva je Centralna banka, gdje se svaki potez mora gledati dugoročno, kroz prizmu povjerenja javnosti i stabilnosti cijelog sistema.
Danas se mnogo govori o povećanju broja žena na visokim, odlučujućim poslovnim pozicijama. Kakav je Vaš pogled na tu temu i što bi društvo moglo učiniti kako bi podržalo žene u poslovnom svijetu?
– U savremenom društvu, uloga žene na vodećim i odlučujućim pozicijama postaje vidljivija. Iako su kroz historiju žene često bile isključene iz centara moći, današnje vrijeme karakteriše postepeno rušenje rodnih barijera i sve veća zastupljenost žena u politici, biznisu, nauci i drugim sferama odlučivanja. Međutim, put do ravnopravnosti još nije završen. Iako žene danas vode vlade, korporacije i važne međunarodne organizacije, i dalje se suočavaju s nizom prepreka. Nejednakost u platama, nedovoljna zastupljenost u upravljačkim strukturama, stereotipi i očekivanja o „tradicionalnim“ rodnim ulogama predstavljaju izazove koje žene svakodnevno prevazilaze.
Spomenuću samo zastupljenost žena na rukvodećim pozicijama u sektoru iz kojeg ja dolazim – centralnom bankarstvu. Centralno bankarstvo je dominantno muško zanimanje, bar kad je riječ o najvišim pozicijama. Slična situacija je i sa cijelim finansijskim sektorom.
Prema izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz avgusta 2024. godine, broj žena na čelu centralnih banaka porastao je na 29, što čini oko 16% od ukupno 185 centralnih banaka u svijetu. Iako je to pozitivan pomak, jasno da je pred nama još mnogo posla kako bismo postigli stvarnu ravnotežu i zastupljenost žena na najvišim nivoima odlučivanja.
Postoje inspirativni primjeri. Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, prva je žena na toj poziciji, dok Kristalina Georgieva vodi Međunarodni monetarni fond. Ove liderice ne samo da su preuzele ključne funkcije u globalnom finansijskom sistemu, već su svojim radom redefinirale liderske standarde – ističući stabilnost, odgovornost i inkluzivnost.
Također, zemlje Zapadnog Balkana daju snažan primjer. Ne samo Centralnu banku u Bosni i Hercegovini, već i šire, danas vode žene. To šalje važnu poruku – da rodna ravnopravnost u liderstvu nije ideal, već dostižna stvarnost kada postoji strateška opredijeljenost i institucionalna podrška.
Društvo u cjelini mora nastaviti graditi sistemske temelje jednakosti – kroz pristup obrazovanju, ekonomskom osnaživanju i razbijanju stereotipa. No, jednako važno je da svakodnevno, u svojim organizacijama, zajednicama i porodicama, njegujemo kulturu prepoznavanja i podrške – jer upravo kroz takve konkretne korake stvaramo promjenu koja traje.
Kako ocjenjujete trenutnu zastupljenost žena u finansijskom sektoru, i što mislite da bi trebalo poduzeti kako bi se žene još više motivirale i uključile u ovu industriju?
– Žene u Bosni i Hercegovini čine značajan dio radne snage u finansijskom sektoru. Ipak, njihova zastupljenost na rukovodećim pozicijama je i dalje ograničena.
Ponosna sam što Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno doprinosi pozitivnim promjenama u ovom području. U ovom trenutku, 48% rukovodećih pozicija u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine zauzimaju žene, što jasno pokazuje da kada se ženama pruži prilika, one svojim znanjem i predanošću doprinose razvoju institucije na najvišem nivou.
U tom kontekstu, Centralna banka Bosne i Hercegovine pokreće i podržava niz aktivnosti usmjerenih ka osnaživanju žena – posebno u polju finansijske edukacije, prikupljanja i analize rodno razvrstanih statističkih podataka, te podrške ženama u poduzetništvu kroz inicijative za poboljšanje pristupa finansijskim sredstvima. Kroz saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, stvaramo temelje za inkluzivniji finansijski sistem koji prepoznaje i podržava potencijal žena u ekonomiji. S tim u vezi, Centralna banka Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, kreće u realizaciju programa „Women on Boards“. Cilj ovog programa je osnaživanje ženskog liderskog potencijala u Bosni i Hercegovini i pripreme poslovnog ambijenta za implementaciju EU Direktive o ravnopravnoj zastupljenosti polova na ključnim pozicijama ekonomskog odlučivanja, koja predviđa da žene čine najmanje 40% članova odbora direktora i 33% svih direktorskih pozicija u velikim privatnim i državnim preduzećima.
Jednake šanse ne znače samo formalnu dostupnost pozicija, već i stvaranje okruženja u kojem žene imaju jednaku podršku, vidljivost i pristup mrežama koje su često ključne za karijerni napredak. Poticanje žena na uključivanje u finansijski sektor mora biti strateški cilj – ne samo zato što je to pitanje jednakosti, već i zato što je raznolikost ključna za otpornost i kvalitetu svakog sistema.
Postoji li, prema Vašem mišljenju, određena prednost koju žene mogu donijeti u svijetu biznisa i finansija? Ako da, šta je to?
– Ne bih rekla da prednost u svijetu biznisa i finansija leži u spolu – već u pristupu, znanju, vrijednostima i integritetu koje pojedinac unosi u svoj rad. Suština rodne ravnopravnosti upravo je u tome da prestanemo razmišljati u terminima „ženske“ ili „muške“ prednosti, već da se fokusiramo na stvaranje okruženja u kojem svi – bez obzira na spol – imaju jednake prilike da doprinesu i napreduju.
Svaki pojedinac nosi različita iskustva, perspektive i vještine koje mogu obogatiti proces odlučivanja. Upravo ta raznolikost – kada joj damo prostora – doprinosi kvalitetnijim, promišljenijim i inkluzivnim rezultatima. Dakle, ne trebamo tražiti razlike između žena i muškaraca kao kategorija, već cijeniti razlike u pristupu, znanju, načinu razmišljanja i liderskom stilu.
Da bi neko bio dobar lider – bilo u biznisu, bilo u finansijama – potrebno je mnogo više od titule. Potrebni su jasnoća vizije, etičnost, dosljednost, sposobnost slušanja, donošenja odluka u teškim okolnostima, kao i spremnost da se preuzme odgovornost. Dobar lider osnažuje druge, gradi povjerenje, uči kontinuirano i ostaje autentičan.
Zato je važno da se ne pitamo šta žene „donose drugačije“, već kako možemo osigurati da svi imaju jednake šanse da doprinesu – jer to je temelj održivog i uspješnog liderstva u svakom sektoru, uključujući i finansijski.
O viziji i budućnosti
Kakvu biste promjenu željeli vidjeti u društvu i u ekonomiji u narednim godinama?
– U budućnosti, željela bih vidjeti društvo koje je finansijski pismenije, bolje i više informisano, digitalno osposobljeno i otpornije na izazove savremenog vremena. Finansijska edukacija ne bi smjela biti privilegija pojedinaca, već dostupno i kontinuirano znanje koje prati građane kroz sve faze života – od školskih klupa do odlaska u penziju. U eri digitalne transformacije, izuzetno je važno da građani razumiju ne samo osnovne finansijske koncepte, već i načine na koje nove tehnologije utiču na svakodnevne finansijske odluke. Informisano i digitalno kompetentno društvo donosi bolje odluke – kako na ličnom, tako i na kolektivnom nivou – i spremnije je odgovoriti na promjene u ekonomskom i tehnološkom okruženju. To je osnova za ličnu sigurnost, ali i za dugoročnu makroekonomsku stabilnost.
Takođe, želim vidjeti društvo u kojem je rodna ravnopravnost ne samo pravno zagarantovana, već svakodnevno prisutna u praksi. To znači da žene imaju jednake šanse za obrazovanje, zapošljavanje, napredovanje i učešće u donošenju odluka – i u tradicionalnim sektorima, ali i u rastućim oblastima kao što su tehnologija i digitalna ekonomija. Da se njihov rad jednako vrednuje, da su ravnopravno zastupljene u javnom i privatnom sektoru, i da nijedna karijera ne trpi zbog predrasuda ili strukturalnih prepreka. Kada ravnopravnost postane standard, tada društvo postaje i pravednije, i uspješnije.
Što se tiče ekonomije, nadam se razvoju održive, inovativne i inkluzivne ekonomije, koja se oslanja na znanje, digitalizaciju i domaće resurse. Ekonomije budućnosti neće biti one koje najviše troše, već one koje najmudrije upravljaju – resursima, ljudskim potencijalom, informacijama i tehnologijama. Digitalizacija je ključna za povećanje efikasnosti, transparentnosti i konkurentnosti privrede. Važno mi je da ekonomski razvoj ide ruku pod ruku sa društvenim razvojem, i da niko ne bude isključen iz procesa napretka – ni zbog spola, porijekla, dobi ili nivoa obrazovanja.
Želim društvo koje zna, razumije, poštuje različitosti i osnažuje svakog pojedinca da doprinese zajedničkom dobru. I u konačnici, želim Bosnu i Hercegovinu na jasnom i stabilnom putu ka Evropskoj uniji.
Photo: Ustupljene fotografije
