Na drugoj konferenciji za žene u održivosti, u organizaciji mreže Women in Adria, u hotelu Termag na Jahorini, posebnu pažnju prisutnih privukla je Maja Halilović – biodizajnerica koja iz otpada stvara budućnost.
“Meni je već super sa svima vama, ove prezentacije su predivne i vi ste kao žene predivne“, započela je Maja toplo i iskreno, otvarajući svoj nastup na konferenciji. Iako dolazi iz sektora koji je mnogima još uvijek nepoznat, njena energija i inovacije ne mogu proći nezapaženo.
Biodizajn = budućnost
Biodizajn je polje u kojem se organski otpad i mikroorganizmi koriste za razvoj potpuno novih, zdravih i održivih materijala. Halilović je kroz svoj rad pokazala da ništa u tom procesu nije nasumično – sve ima svrhu, sve ima potencijal.
“Previše je toksičnih materijala u našoj svakodnevnici, i za nas i za sredinu u koju se odbacuju“, kaže Halilović. Njeni biomaterijali nastaju kao odgovor na ovu krizu – oni su čvrsti, funkcionalni, ali i potpuno biorazgradivi.
Maja i njene kolege istražuju brojne izvore otpada – od avokada prave smjese za namještaj, od kafe stvaraju pločice za kupatilo, od ljuski jaja izrađuju posuđe. Njeni radovi nisu ni eksperimentalni ni privremeni – oni su dokaz da održivi materijali mogu konkurisati konvencionalnim u svakom pogledu.
Posebno je fascinantna njena saradnja s mikroorganizmima, kao što su bakterije koje proizvode celulozu.
“Ova bakterija je 100 posto zdrava, proizvodi celulozu i može biti baza za izradu kože i papira“, objašnjava. Maja već devet godina istražuje ovaj segment, stvarajući materijale koji se razgrađuju u tlu, vraćaju hranjive materije poput magnezija i kompleks vitamina B i tako doprinose prirodnom ciklusu.
Saradnja sa mikroorganizmima
Ona koristi micelijum (organizam gljive — ogromna mreža tankih niti, koja se širi kroz podlogu i povezuje ekosistem) za izradu pakovanja i kućnog dekora, a istražuje i upotrebu algi, s obzirom da se neke vrste mogu naći u BiH. No, upozorava da materijali koji se moraju uvoziti stvaraju dodatni CO2 otisak, što je suprotno principima održivosti.
“Svaki problem je izazov koji traži rješenje“, poručuje.
Zajedno s umjetnicima, Halilović radi i na projektima za muzeje u Njemačkoj, koristi AI za eksperimentalne forme, i uključuje se u digitalne platforme poput NFT-a. Ipak, ostaje dosljedna da sve mora biti u službi prirode i zdravlja.
U njenom laboratoriju nastaju i artistički i komercijalni projekti – poput performansa u kojem je haljina od bakterijske celuloze zakopana kako bi se demonstrirao “life-to-life” ciklus, ili muzejskih postavki koje educiraju o biodizajnu. AI je koristi s oprezom, jer kako ističe – “otkrili smo da zahtijeva mnogo vode, pa smo odmah smanjili upotrebu”.
Najponosnija je na projekt koji je počeo sa ljuskama jaja. Halilović je uložila godine u mapiranje količina otpada ljuski i kafe u BiH, u saradnji s restoranima i privrednicima. Otkrila je da BiH godišnje generiše oko 1.800 tona otpada od ljuski jaja – resursa koji je izuzetno bogat kalcijem.
Iz toga je nastao BIOCANDLE – obrazovni, ali funkcionalni proizvod koji je osvojio zlatnu medalju na sajmu inovacija u Koreji, trenutno najjačoj zemlji po broju prijavljenih patenata. Nedavno je i patentiran, nakon tri godine istraživanja.
“Htjeli smo proizvod koji se testira na dugotrajnost, temperaturu, vlagu – pa smo se odlučili za svijeću“, objašnjava Maja. Danas se svijeće prodaju u hiljadama primjeraka, a projekt je prerastao obrazovnu fazu – slijede namještaj i industrijska primjena. Njihovi materijali već se izvoze u Njemačku, a daske izrađene od ovog materijala pokazale su se izdržljivijima od drveta.
Halilović vjeruje da biodizajn može postati centralna tačka razvoja u svijetu, i da BiH ima potencijal da u tome bude prepoznata. “Stalno me zovu iz institucija, laboratorija, nude pomoć – žele da se ovaj biznis uspostavi ovdje“, kaže.
Kroz rad s micelijumom, njena ekipa proizvodi lagane, ali čvrste materijale. Proces je relativno jednostavan – potreban je organski otpad, sterilni uslovi i pažljivo birane vrste gljiva. Rezultat su biološki materijali sa primjenom od ambalaže do arhitekture.
“Kad znamo da smo dobro radili, onda to izgleda ovako“, kaže pokazujući polimernu pelikulu celuloze materijal bijele, mesnate boje, koji se suši i koristi za različite proizvode. Sve je počelo objavom na Instagramu, a danas, devet godina kasnije, Maja Halilović je prepoznata u svijetu inovacija, održivosti i dizajna.
Njena misija nije samo da pravi ekološke proizvode ona želi da promijeni način na koji razmišljamo o otpadu. Da ga vidimo kao izvor, ne kao kraj. I da, u svakom atomu svog rada, dokaže da budućnost može biti – organska.
Foto: Maja Halilović / Women in Adria
