U svijetu koji sve više favorizuje mladost, brzinu i digitalnu spretnost, žene starije od 45 godina postaju gotovo neprimjetne na tržištu rada. Njihovo znanje, iskustvo i stabilnost, ono što bi trebalo biti prednost, često se ignoriše. Umjesto da budu liderke timova, mentorke i nositeljice promjena, sistem ih gura na marginu uz poruku da je “prekasno”.
A baš tada kada ne glume ambiciju nego je prirodno nose, kada znaju ko su i šta znaju, kada više ne traže potvrdu svakih pet minuta, tada se susreću s nevidljivim zidovima. I dok se ovi izazovi tiču svih starijih radnika, žene su dodatno opterećene očekivanjima vezanim za porodične uloge, brigu o djeci i stereotipe koji njihovu karijeru stalno prelamaju kroz prizmu privatnog života.
„Žene se dokazano moraju više truditi nego muškarci kako bi dobile i zadržale posao“, kaže Vilma Tunjić Juzbašić, direktorica za održivost u Fondaciji Mozaik. “U startu se uz njih veže briga o porodici, pa se njihova karijera često posmatra kroz prizmu privatnog života.”
Šta poslodavci zaista traže i gdje se žene 45+ uklapaju
U procesu zapošljavanja, nije sve crno-bijelo. HR liderica Sanda Ljukovac iz kompanije Festina Lente objašnjava šta zapravo utiče na odabir kandidata.
“Prilikom selekcije, poslodavci najčešće ispituju tri stvari: znanja i profesionalne vještine, interpersonalne vještine i ambiciju kandidata. Kod iskusnijih kandidata važno je prepoznati specifična znanja i sposobnost logičnog razmišljanja u vezi sa poslovnim procesima, što je temelj za lako usvajanje novih zadataka.”
Dodaje i da je interpersonalna komunikacija ključna. “Što su odgovori jednostavniji, to kandidat bolje razumije materiju. Ambicija se teže procjenjuje, ali se vidi kroz govor tijela – ona nema istoriju, ili je imate, ili je nemate.”
Sanda naglašava da danas mnogo faktora utiče na selekciju kandidata – od starosti, pola, sposobnosti usvajanja digitalnih alata, do uklapanja u organizacionu kulturu. Ali polazna osnova bi uvijek trebala biti ista: “Kada kandidat ima zdravu ambiciju, spreman je učiti, prilagođavati se i donositi doprinos. I to se prepoznaje, bez obzira na godine.”
Statistika koja upozorava i rijetki programi koji prave razliku
Žene čine više od 59% nezaposlenih osoba u BiH. Iako nemamo precizne podatke o tome koliko ih je starije od 45 godina, jasno je da duže čekaju na posao i rjeđe ga dobijaju. Rijetki programi koji su usmjereni na ovu grupu, poput zajedničke inicijative UNFPA, DM-a, Vlade Republike Češke i Fondacije Mozaik, pokazali su da promjena jeste moguća.
Kroz ovaj program, 27 žena steklo je nova znanja i povezalo se s tržištem rada. “Omogućavanjem većeg broja radnih prilika za žene ove starosne skupine, direktno doprinosimo jačanju socio-ekonomske otpornosti BiH. Kroz ovaj projekat je pružena jedinstvena prilika za osnaživanje žena, koje u uvjetima snažnih fluktuacija i dinamičnih promjena na tržištu rada, predstavljaju izuzetno vrijedan potencijal za poslodavce u potrazi za lojalnom i sposobnom radnom snagom” – istakla je Tunjić Juzbašić iz Fondacije Mozaik.
One koje rade, ali stoje u mjestu
Mnogo žena starijih od 45 već godinama obavlja iste poslove, bez šansi za razvoj karijere. Promjena posla djeluje rizično, a tržište ih rijetko prepoznaje kao konkurentne.
„Nije problem što imaš 50. Problem je što znaš više od šefa“, kako je slikovito prokomentarisano na društvenim mrežama.
Međutim, psihologinja Elma Pašić i osnivačica UVIDI – ureda za konsultacije i savjetovanje upozorava na fenomene „ljepljivog poda“ i „staklenog krova“. Prvi označava unutrašnje barijere poput straha od uspjeha, manjka samopouzdanja ili imposter sindroma. Drugi simbolizuje sistemske prepreke koje onemogućavaju ženama da napreduju, čak i kada su jednako kvalifikovane kao muške kolege, a za rodne stereotipe, kaže, da su duboko ukorijenjeni, dok podrška u balansu između privatnog i poslovnog života još uvijek izostaje.
Stoga bi vođenje politike napredovanja zasnovane isključivo na rezultatima, uz jasno postavljene kriterije, doprinijelo jednakoj prilici za sve. Značajna bi bila i pomoć mentorskih programa, koučinga i psihološke podrške ženama koje žele iskorak, ali se suočavaju s unutrašnjim ili sistemskim blokadama.
Šta već postoji i šta još treba mijenjati
Postoje programi koji uključuju žene 45+ u aktivno tržište rada poput „Od ideje do poduzetnika“ (Kanton Sarajevo), „Posao za sve“ (ZDK), samozapošljavanja za žene 35+ (Općina Centar), te Programa sufinansiranja zapošljavanja Federalnog zavoda. Međutim, njihov domet je još uvijek ograničen, jer ih treba učiniti vidljivijim i dostupnijim.
Zato je važna i uloga profesionalnih mreža poput Women in Adria, koje ženama nude mentorstvo, razmjenu iskustava i konkretne alate za profesionalno jačanje.
“U vremenu kada se fokus zapošljavanja sve češće usmjerava ka mlađim generacijama, zaboravljamo na ogroman potencijal žena starijih od 45 godina. One sa sobom donose neprocjenjivo radno i životno iskustvo, stabilnost, emocionalnu inteligenciju i snagu prilagodbe. One nisu teret, one su vrijednost. Nažalost, još uvijek se suočavaju s predrasudama koje ih čine nevidljivima na tržištu rada. Zato je važno isticati inicijative poput regionalnog projekta Women in Adria, koji ne samo u našoj zemlji već širom regije, pruža prostor ženama da se okupe, osnaže, povežu i motivišu, bilo da su zaposlene, traže novu priliku ili započinju poduzetnički put” – poručila je Vanja Spaho, partner za Women in Adria u BiH.
Znanje treba vidjeti, ne skrivati
Zapošljavanje i napredovanje žena starijih od 45 godina nije pitanje milosti već pametne poslovne i društvene politike. Kompanije bi mogle uvesti interne mjere za praćenje starosne raznolikosti, uključiti starije žene u procese mentorstva i strateški graditi multigeneracijske timove. Mediji bi mogli više isticati pozitivne priče o ženama koje su napravile zaokret u kasnijim godinama, a društvo treba normalizovati ideju da su druga ili treća karijera sasvim prirodan put, ne izuzetak.
Dok god gledamo godine kao prepreku, gubimo ono najvrijednije – iskustvo. Jer žena od 45 i više godina ne traži priliku da bi se pronašla. Ona traži priliku da donese promjenu.
Foto: privatna arhiva Women in Adria BiH
