“Održivost nije trend – ona je poslovna nužnost, posebno za firme koje izvoze ili žele biti konkurentne”, istaknula je Alma Hadžiabdić, direktorica Odjela Poslovnog savjetovanja u KPMG-u BiH, na 2. konferenciji za žene u održivosti, održanoj u Sarajevu.
Održivost nije trend, već poslovna nužnost
U svom izlaganju pružila je strukturiran i vrlo konkretan presjek trenutnog stanja kada je riječ o ESG (Environmental, Social, Governance) temama i regulativi u Bosni i Hercegovini. Poruka koju je poslala bila je jasna: ESG više nije izbor, nego obveza – pogotovo za one koji žele dugoročno opstati na tržištu i izvoziti prema EU.
Stanje na terenu: ESG u brojkama
“Samo 17 posto firmi u BiH sistematski pristupa održivosti i može objasniti svoje aktivnosti”, naglasila je, pozivajući se na uvide do kojih se došlo tokom regionalnih ESG webinara koje je KPMG organizovao u prvom kvartalu 2025. godine..
Webinare je vodio regionalni ESG tim uz vodeću ulogu kolega iz Srbije, a obuhvatili su i firme iz Bosne i Hercegovine, čime je omogućen uvid u trenutno stanje na tržištu. Iako se tema održivosti sve češće spominje, praksa pokazuje da je mali broj firmi u BiH doista integrisao ESG principe u svoje strategije i operativne procese. Najveći izazov, kako se konstantno potvrđuje, jest mjerenje odnosno prikupljanje točnih i relevantnih podataka – temelj svake ozbiljne analize i na kraju ESG politike.
CBAM: Nova pravila, nove prilike
“Firme više neće morati dokazivati nemogućnost prikupljanja podataka da bi koristile defaultne emisijske vrijednosti”, pojasnila je Hadžiabdić.
CBAM – mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granici – trenutno predstavlja jednu od najaktualnijih tema za firme koje izvoze u EU. Do sada su kompanije morale prolaziti kroz dugotrajan proces dokazivanja zašto ne mogu pribaviti konkretne podatke od svojih dobavljača. Nova regulativa donosi pojednostavljenje koje će značajno rasteretiti industriju.
Olakšice za male izvoznike i novi prag
“To vam je otprilike dva šlepera rastresitog tereta godišnje – sve ispod toga ne ulazi u CBAM”, slikovito je objasnila Hadžiabdić.
Novi tzv. maseni prag od 50 tona godišnje uvodi značajnu administrativnu olakšicu za male izvoznike – posebno u sektorima poput aluminija i čelika. Riječ je o mjeri koja pomaže firmama s ograničenim resursima da i dalje ostanu aktivne na tržištu bez opterećenja složenim izvještajnim zahtjevima.
Rokovi i izuzeci koji olakšavaju rad
“Mogućnost korištenja nulte emisijske vrijednosti za sirovine iz EU-a značajno olakšava rad izvoznicima”, dodala je.
Također, rok za predaju izvještaja pomaknut je na kraj kolovoza, što firmama daje dodatno vrijeme za pripremu i prilagodbu. Izmjene, iako tehničke prirode, imaju potencijal da unaprijede svakodnevni rad brojnih poslovnih subjekata u BiH.
“CBAM bi mogao smanjiti EBITDA četiri glavna proizvođača struje u BiH za čak 69 posto”, upozorila je Hadžiabdić.
Alma je istaknula da je najveći izazov pred elektroenergetskim sektorom, koji u BiH većinom ovisi o termoelektranama. Četiri najveća proizvođača – uključujući entitetske elektroprivrede – godišnje izvoze oko 3000 GWh električne energije prema EU. Pod novim pravilima, ovaj izvoz postaje znatno skuplji, što može uticati na financijsku održivost ovih kompanija.
Za struju – nema prijelaznog razdoblja
“Električna energija se izdvaja – emisije se plaćaju odmah, na 100 posto”, naglasila je.
Industrijski sektor uvodi se postepeno u CBAM (2,5 posto, 5 posto, itd.), no elektroenergetski sektor izložen je punom trošku od prvog dana. S obzirom na činjenicu da više od 60 % električne energije u BiH dolazi iz termoelektrana, ovo stvara dodatni izazov za stabilnost sektora– i potencijalno cijeni električne energije u zemlji.
BiH i EU ETS: Zakon koji čeka 14 godina
“Mi kasnimo, a Europa ide dalje. Kad se mi konačno dogovorimo, možda će regulativa već biti zastarjela”, upozorila je Hadžiabdić.
Planirani ulazak BiH u EU ETS do 2027. djeluje sve manje realno. Zakon o električnoj energiji BiH koji bi to omogućio čeka na usvajanje već 14 godina, a prepreke nisu samo tehničke – već i duboko političke. Bez jasne političke volje i koordinacije, BiH riskira dodatno kašnjenje u usklađivanju s EU regulativom.
Cijena CO2 i utjecaj na domaću industriju
“Ako uđemo u ETS po postojećim cijenama, struja bi mogla poskupjeti za gotovo 90 posto”, izračunala je Hadžiabdić.
Čak i u blažem scenariju, s cijenom CO2 certifikata od 5 eura po toni, trošak proizvodnje bi značajno porastao. Posljedice bi osjetile sve grane industrije koje ovise o električnoj energiji – uključujući metaloprerađivačku industriju, građevinski sektor i proizvođače izvozno orijentirane robe.
Završna poruka: ESG je pitanje opstanka
“ESG je puno više od formalnosti – to je pitanje opstanka i konkurentnosti”, zaključila je Hadžiabdić. “Ne praćenje regulativa može imati vrlo konkretne posljedice, uključujući gubitak ugovora, kao što se dogodilo nekim firmama u Srbiji”, upozorila je. “Vrijeme je da firme ozbiljno razmotre ulaganje u vlastite izvore energije i pripreme se za ono što sigurno dolazi, posebno energetski intenzivne firme i izvoznici – promjene koje više nisu teorija, već stvarnost”, poručila je na kraju.
Poruka ostaje jasna – firme koje se ne pripreme na vrijeme, ne samo da će zaostati, već bi mogle biti izostavljene iz globalnih lanaca vrijednosti. ESG više nije rezerviran za korporativne izvještaje – to je alat za poslovnu održivost i ključ dugoročnog uspjeha.
Foto: Women in Adria
Cijela snimka dostupna je članicama Women in Adria networka.
