Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH upozorilo je da se inicijativa za povećanje minimalne plate u Federaciji BiH ponovo provodi bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja ključnih aktera. Kako navode, privrednici su i ovaj put izostavljeni iz dijaloga, uprkos tome što upravo taj sektor zapošljava najveći broj radnika i generiše najveći dio budžetskih prihoda.
Ignorisanje zahtjeva privrede i narušen socijalni dijalog
Iz UMSP-a ističu da su na vrijeme podnijeli zvaničan zahtjev Vladi FBiH za prisustvo sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj se raspravljalo o minimalnoj plati. Iako je zahtjev uredno predat na protokol, odgovor nikada nisu dobili.
“Nedostatak komunikacije sa sektorom koji nosi ekonomiju ove zemlje je neprihvatljiv i neodgovoran”, poručuju iz Udruženja, podsjećajući da se odluke koje direktno utiču na poslovanje i sudbinu desetina hiljada radnika i dalje donose iza zatvorenih vrata.
Prekršena obećanja i nejasne poruke
Iz Udruženja podsjećaju da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, da bi sada poručila kako “nema dovoljno sredstava u budžetu” da taj potez provede.
To, naglašavaju, otvara niz pitanja, posebno imajući u vidu da je samo u ovoj godini od privrede prikupljeno dodatnih 400 do 500 miliona KM:
- Kako je moguće da se teret stalno prebacuje na privredu, dok se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje?
- Zašto se privredi stalno nameću obaveze, a obećana reformska rasterećenja iznova odgađaju?
Još poraznije, navode iz UMSP-a, jeste činjenica da se plate zaposlenih u institucijama mogu povećati odmah, bez analiza, dok se povećanje penzija — koje najviše pogađa ranjive kategorije — proglašava „nemogućim“ ili „preuranjenim“.
Ekonomski i društveni rizici
UMSP naglašava tri ključna problema:
- Povećanje minimalne plate bez smanjenja doprinosa direktno ugrožava mikro, mala i srednja preduzeća, koja već posluju s minimalnim maržama.
- Daljnji rast nameta mogao bi dovesti do inflacije, zatvaranja firmi, pada konkurentnosti i smanjenja broja radnih mjesta.
- Privreda nije protiv većih plata, ali insistira na održivom modelu — povećanje minimalne plate mora ići paralelno sa smanjenjem nameta, a ne isključivo na teret poslodavaca.
“Povećanje minimalne plate može biti pozitivan korak, ali samo ako se provodi uz odgovorno fiskalno upravljanje. Jednostrano opterećivanje privrede dovodi do gubitka radnih mjesta, ne do njihovog rasta”, poručuju.
Zahtjevi UMSP-a i najavljeni naredni koraci
Udruženje najavljuje širu medijsku i informativnu kampanju kako bi javnost i donosioci odluka imali jasnu sliku o ekonomskim posljedicama predloženog modela.
Od institucija traže:
- poštivanje principa transparentnosti i dijaloga,
- ispunjenje ranije datog obećanja o smanjenju doprinosa,
- gradnju modernog sistema minimalne plate zasnovanog na stručnim analizama, a ne kratkoročnim političkim interesima.
“Privreda je spremna za razgovor, ali više neće šutjeti dok se ključne odluke donose bez onih koji ih najviše osjećaju”, poručuju iz UMSP-a.
Poziv medijima
Udruženje poziva sve medije da u prilozima, analizama i raspravama o temi minimalne plate redovno uključuju predstavnike malih i srednjih preduzeća – sektora koji je najizloženiji posljedicama ovakvih odluka.
Za sve dodatne informacije i izjave za medije, UMSP stoji na raspolaganju.
Izvor: Saopćanje UMSP
