Kada govorimo o počecima moderne medicine u Bosni i Hercegovini, malo je priča koje su istovremeno inspirativne i potresne poput one o Anni Bayerovoj, prvoj zvaničnoj doktorici medicine u Bosni i Hercegovini.
Krajem 19. stoljeća, u vremenu kada su žene širom Europe tek započinjale borbu za pravo na obrazovanje i profesionalni rad, Bayerova je već bila korak ispred. Kao obrazovana doktorica medicine iz Češke, stigla je 1891. godine u Bosnu i Hercegovinu, tada pod upravom Austro-Ugarske, s jasnim zadatkom – unaprijediti zdravstvenu zaštitu žena.
Tuzla kao prva stanica
Njena prva stanica bila je Tuzla, gdje je radila kao državna ljekarka, prvenstveno zadužena za liječenje muslimanki. U tadašnjem društvu, gdje su kulturne i vjerske norme ograničavale kontakt žena s muškim ljekarima, njena uloga bila je od presudnog značaja.
Ipak, ono što je na papiru izgledalo kao napredan korak za društvo, u stvarnosti je bilo daleko od idealnog. Bayerova se suočavala s brojnim izazovima, od nedostatka osnovnih uslova za rad, pa sve do birokratskih prepreka i ograničenja u obavljanju svoje profesije. Nije imala adekvatnu ordinaciju, niti podršku kakvu bi jedan ljekar trebao imati.
Ubrzo nakon toga prelazi u Sarajevo, ali ni tamo situacija nije bila mnogo bolja. Pritisci vlasti, loši uslovi rada i strah od zaraznih bolesti dodatno su otežavali njen svakodnevni život.
Na kraju, razočarana sistemom i iscrpljena okolnostima, Bayerova napušta Bosnu i Hercegovinu. Iako je njen boravak bio relativno kratak, trag koji je ostavila bio je dubok i dugotrajan.
Njena priča danas se ne posmatra samo kroz prizmu medicine, već i kao simbol borbe žena za ravnopravnost i pravo na profesionalni identitet. U vremenu kada su žene bile marginalizirane u gotovo svim sferama društva, Anna Bayerova je pokazala da znanje, hrabrost i posvećenost mogu pomjeriti granice.
Staka Čubrilović Bokonjić – prva doktorica medicine iz Bosne i Hercegovine
Rođena 1885. godine u Bosanskoj Gradišci, Staka Čubrilović Bokonjić bila je jedna od prvih obrazovanih žena ljekara s ovih prostora. Medicinu je diplomirala 1911. godine na Karlov univerzitetu u Pragu, u vremenu kada je to za žene bilo gotovo nezamislivo.
Po povratku u Sarajevo specijalizirala je dermatovenerologiju, radeći u bolnicama i klinikama te se ističući ne samo stručnim znanjem, već i snažnim angažmanom u javnom zdravstvu, posebno u edukaciji o higijeni i brizi za zdravlje žena i djece.
Tokom ratnih godina nesebično je volontirala, ostavljajući iza sebe primjer izuzetne posvećenosti i humanosti.
Izvor: Radiosarajevo
Foto: Wikipedia / Anna Bayerova (Jan Vilímek, Humoristické listy)
