Rak kože je danas najčešće dijagnosticirana vrsta raka u svijetu, a broj oboljelih nastavlja rasti alarmantnim tempom. Prema procjenama stručnjaka, u narednih 25 godina očekuje se porast broja slučajeva za čak 40%. Iako se najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, nije rijetkost ni među mlađima. Dr. Elvedina Žiga iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH upozorava: “Prevencija i rano otkrivanje su ključni u borbi protiv ove bolesti.”
Vrste raka kože i zašto je melanom posebno opasan
Rak kože se dijeli na melanomski i nemelanomski. Melanom, iako rjeđi, posebno zabrinjava zbog svoje agresivnosti. Može se razviti iz postojećeg mladeža ili se pojaviti kao nova promjena na koži – najčešće u obliku mrlje ili čvora nepravilnih rubova i mješovite boje. Može izgledati i kao ružičasti čvor koji brzo raste. U ranoj fazi je izlječiv, ali u kasnijim fazama može metastazirati i završiti smrću.
Zato je presudno prepoznati promjene na koži na vrijeme i obratiti pažnju na bilo kakvu novu leziju, posebno kod osoba starijih od 40 godina.
Ko je u najvećem riziku?
Faktori rizika za razvoj melanoma uključuju
- veliki broj mladeža, naročito atipičnih,
- porodičnu historiju melanoma,
- teške opekotine od sunca u djetinjstvu,
- svijetli ten, oči svijetle boje, crvenu ili plavu kosu,
- nemogućnost tamnjenja na suncu,
- korištenje solarijuma i prethodne terapije PUVA zračenjem,
- oslabljen imuni sistem,
- i, naravno, dugotrajno i neadekvatno izlaganje suncu.
Dr. Žiga ističe kako samo jedno “gorenje” na suncu u djetinjstvu udvostručava šanse za razvoj raka kože u odraslom dobu.
Kako se zaštititi od UV zračenja?
Iako genetske faktore ne možemo mijenjati, mnogo toga možemo učiniti kako bismo umanjili rizik:
- Izbjegavajte sunce između 11.00 i 16.00 sati.
- Koristite kreme sa visokim zaštitnim faktorom, nanosite ih pola sata prije izlaska i obnavljajte svaka 2-3 sata.
- Nosite odjeću koja štiti od UV zraka, šešire širokog oboda i sunčane naočale s UV zaštitom.
- Čak ni oblaci ne štite – UV zrake prolaze kroz oblačno nebo i reflektuju se s površina poput pijeska i vode.
Za djecu, koja su naročito osjetljiva, na tržištu postoji specijalizirana odjeća s UV zaštitom do faktora 50.
Pregledajte vlastitu kožu – to može spasiti život
Preventivni samopregled traje svega nekoliko minuta mjesečno. Uz dobro osvjetljenje, ogledalo, češalj (za vlasište), olovku i papir – pregledajte kožu cijelog tijela. Idealno bi bilo i fotografisati promjene za kasnije poređenje.
Obratite pažnju na:
- lezije koje mijenjaju boju, veličinu ili oblik,
- promjene koje su asimetrične, neravnih ivica, veće od 6 mm,
- promjene koje svrbe, vlaže, krvare, ljuskaju se ili izgledaju kao ranice koje ne zarastaju,
- promjene koje izgledaju drukčije od ostalih (tzv. „znak ružnog pačeta“).
Svaka nova promjena kod osoba starijih od 40 godina trebala bi biti odmah pregledana od strane dermatologa.
U borbi protiv raka kože, ključnu ulogu igraju informisanost, samopregled i odgovorno ponašanje na suncu. Ljeto je pred nama – neka uživanje u toplim danima bude sigurno. Poslušajmo savjete stručnjaka i zaštitimo sebe i svoje najmilije.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH
