Skupo je imati firmu u BiH: Zašto poduzetnički pokušaji ostaju u ladici?

Elvis Pivić, vlasnik i direktor Agilitas d.o.o. Sarajevo, na svom je LinkedIn profilu napisao: “Skupo je imati firmu u BiH. To nije fraza nego sistemski problem koji guramo pod tepih.“

Njegova analiza jasno ukazuje da troškovi poslovanja nisu samo pojedinačni izazov za firme, nego duboko ukorijenjen sistemski problem koji utiče na konkurentnost, privlačnost tržišta i razvoj startup scene.

Troškovi i birokratija kao kočnica

Pivić ističe da visoka bruto plata značajno diže operativne troškove, a kada se to spoji s birokratskim frakcijama komplikovanim procesima otvaranja i gašenja firmi te rigidnim radnim zakonodavstvom dobijamo ambijent koji destimuliše rizične poduhvate. Upravo one od kojih žive startupi i inovativni biznisi.

Kvantifikacija problema: BiH tri puta “rjeđa” od EU

U svojoj objavi Pivić donosi poređenje koje jasno pokazuje razmjere problema:

  • EU (2022): 32,3 miliona aktivnih preduzeća na 446,7 miliona stanovnika – oko 72 preduzeća na 1.000 stanovnika.
  • BiH (2022/2023): 33.288 preduzeća + 50.923 poduzetnika = oko 84.211 poslovnih jedinica. Na 3,434 miliona stanovnika – približno 24,5 na 1.000 stanovnika.

Drugim riječima, BiH je tri puta rjeđa od EU po gustini poslovnih jedinica.

Zašto je to važno za startup scenu?

Kako Pivić objašnjava, manja gustina znači manje eksperimenata, slabiju cirkulaciju talenata između startupova i korporativnog sektora, plići bazen dobavljača i teži product – market fit u domaćim uslovima.


Pročitajte više: Od radnika do preduzetnika – Tko koga zaista razumije?


Uz visoku cijenu rada, fragmentiranu administraciju i rigidno tržište rada, stvara se strukturni rizik: ideje ostaju u ladici, dok se opcija zaposlenja u javnom sektoru pokazuje sigurnijom i isplativijom.

Šta mijenjati? Pivićevi prijedlozi

Da bi se podigao broj poduzetničkih pokušaja i stvorila konkurentnija privreda, Pivić predlaže:

  1. Liberalizaciju ulaza i izlaza – jeftinije i brže osnivanje i gašenje firmi.
  2. Startup “tax holiday” – smanjenje doprinosa i poreza u prve 2–3 godine.
  3. Jedinstveni digitalni šalter – digital by default za registre, fiskalizaciju, PDV i doprinose.
  4. Fleksibilnije radne aranžmane – ESOP modeli, opcije i ugovori prilagođeni ranim fazama poslovanja.

“Tek kada smanjimo cijenu pokušaja, raste gustina firmi i s njom konkurentnost“, zaključuje Pivić.

I postavlja pitanje svim onima koji nikada nisu pokrenuli firmu:
Ako nemate firmu, zašto vam nije palo na pamet da pokušate? Šta vas konkretno zadržava danas?


Izvori: Eurostat (2022), Agencija za statistiku BiH – SBS (2023)/Linkedin

Foto: Canva/osobna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE VIŠE

Vozom kroz Evropu: Nove rute koje donose avanturu u 2026.

Putovanje vozom po Evropi doživljava pravi preporod - od luksuznih noćnih vozova do pristupačnih dnevnih linija koje povezuju gradove i slikovita sela. Za 2026....