Nakon “Protesta za radnika i pravednu ekonomiju”, koji se održao 22. januara ispred zgrade Vlade, donosimo razgovor s Benjaminom Hekićem, CEO u HEX d.o.o, o najvećim problemima koji pogađaju privredu uslijed povećanja minimalnih plaća. Hekić na društvenim mrežama otvoreno progovara o problemima koji sve više zahvaćaju ovu zemlju, a sada poručuje da od borbe za bolje društvo u BiH – odustaje.
Jedan dio BiH želi se ekonomski destabilizirati
Protest se, kaže, organizirao iz revolta privrednika prema zadnjoj uredbi vlade Federacije BiH. Na Viberu je napravljena grupa privrednika Federacije BiH, a protesti su bili jedan od prijedloga članova grupe, kojih ima više od 9000.
“Ja sam naravno odmah podržao prijedlog. Potaklo nas je to što je evidentno da se pokušava urušiti ekonomija jednog dijela Bosne i Hercegovine, dakle Federacije. Uredba o minimalnoj plaći, koja je donesena preko noći i to na sami kraj kalendarske godine, je ništa drugo nego populistički pokušaj manipulisanja ljudima. Nažalost, ispostavilo se da nije pokušaj, i da im je to uspjelo. Nakon uvođenja neradne nedjelje, koja jasno krši zakon o radu, pa zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, došla je uredba o minimalnoj plaći. Sve ukazuje na to da se jedan dio BiH želi ekonomski destabilizirati“.
Kako kaže, glavni problemi aktualne uredbe o povećanju minimalne plate jasno su vidljivi svakome tko ima barem malo ekonomskog obrazovanja, pa čak i da su pročitali dva do tri članka ekonomskih stručnjaka”.
Za početak, kaže, uredba o minimalnoj plaći donesena je preko noći, pred sami kraj kalendarske (ujedno i fiskalne) godine. Dakle, ne ulazeći u postotak povećanja, to će jako pogoditi proizvodni sektor. Svi koji su izvozno orijentirani imaju unaprijed potpisane ugovore, u kojima je, naravno, cijena proizvoda jedan od ključnih faktora, a u cijenu proizvoda, naravno, ulazi cijena radne snage. Pogotovo ako je riječ o niskoprofitabilnim industrijama, poput drvne i tekstilne industrije.
Pročitajte više: Minimalac koji je pokazao koliko ne znamo i koliko smo zločesti?
Firme nemaju luksuz da posluju negativno
“Da li te firme imaju taj luksuz da posluju negativno? Pa naravno da ne. Zemlje u tranziciji, poput BiH, i dobivaju poslove od stranih kompanija zbog relativno niskih troškova, pa tako i cijene proizvoda budu niže. Ako smo stigli po prosječnim bruto platama EU, zašto bi oni uvozili iz naše države? Da slučajno BiH nema razvijeniju tehnologiju?! Dakle, posljedica za ovakve kompanije će biti masovna otpuštanja. Ovaj scenarij vam mogu garantovati jer sam radio kao prodajni inženjer i obišao više od 50 proizvodnih kompanija u FBiH, i upoznao više od 300 ljudi koji se time bave”.
Nadalje, problem leži i u postocima, “što je najveći problem ove uredbe”. Kako kaže, “ovo nije zakon, nego uredba nestručnih ljudi koji trenutno obnašaju glavne funkcije u vladi FBiH”.
“Znači da tu uredbu nije pratio set fiskalnih zakona. Dakle, dobili smo preko noći i zbog jedne odluke, da imamo veće minimalne bruto plaće od Mađarske, Češke, Srbije, Slovačke itd. Od Hrvatske je razlika možda u 50 eura. Dakle, trenutna bruto minimalna plaća u FBiH je oko 880,00 eura. Posljedica za povećanje od 61 posto bruto minimalne plaće će naravno biti stopiranje investicija, čak i prestanak novih. Jer već imamo pouzdane informacije da je dosta stranih investitora odustalo od investicije u FBiH jer je očigledno nestabilno tržište”.
Pročitajte više: Kopruner o minimalnim plaćama: “To će stvoriti lančani rast plata u javnim institucijama, što realni sektor neće moći finansirati”
Uposlenik od mogućih 1740,00KM dobije 1000,00KM
Glavni problem je pak u visini doprinosa na minimalnu plaću u FBiH.
“Možete li zamisliti da je odnos plate uposleniku 50%-50%. Dakle 50% ide njemu, kao radniku, a 50% ide državnom aparatu. Možda vi imate bolje informacije od mene, da li ijedna europska zemlja ima 42% doprinose na bruto, a 73% na neto plaću? E pa dio BiH ima. Dakle samo FBiH, u RS-u su doprinosi na neto plaću 40%. Sada zamislite da ste uposlenik koji od mogućih 1740,00KM dobije 1000,00KM. I kada troši taj novac, opet državi daje 17% poreza na dodanu vrijednost, famoznog PDV-a. Dakle u prevodu, platu koju radnik zaradi dijeli po pola sa državom. Eh sada, ljudi koji nisu upoznati sa stanjem u BiH rekli bi: ‘Pa znači da vi od države imate odlične usluge, dok ima toliko dajete od svojih plaća?’. Naravno da ne”.
Dodaje da je premijer vlade BiH, koji je ujedno jedan od glavnih aktera ove uredbe, izjavio: “Svi koji ne mogu platiti minimalac od 1000,00KM (čitaj 1740,00KM), neka idu i prave biznise u banana državama, gdje će im radnici raditi za par stotina eura”.
“Zamislite to, za našeg premijera su Mađarska, Češka, Slovačka, Srbija itd. ‘banana države’. Dakle da sumiramo, na kraju godine, vi kao poslodavac isplatite 40% vaše zarade radnicima na plaće i ostale prihode, a 38% državi. To je podatak iz 2024. godine. Sada će biti još veći”.
Pročitajte više: Nikšić odgovorio kritičarima: ‘Nismo mi banana država’
‘Sa vanjskom inflacijom se i možemo nekako boriti, ali sa unutarnjom ne’
Tu je i lančana reakcija – još jedan od velikih problema koji će zadesiti privredu. Hekić ističe da su prvo lančano porasle plaće državnim službenicima, jer se 30 zakona veže za minimalne i prosječne plaće u BiH, što znači da će im svima porasti plaće. Također, lančana reakcija u realnom sektoru. Ako povećate NK radniku plaću za 61%, naravno da će svi ostali tražiti isto povećanje – “što naravno ne bi bio problem da doprinosi nisu toliko visoki”.
“Kao posljedica svega ovoga čeka nas divlja inflacija. Sa vanjskom inflacijom se i možemo nekako boriti, ali sa unutarnjom ne. Svi će, naravno, osim otpuštanja radnika, podizati i cijene proizvoda i usluga, jer je radna snaga poskupila. Također i povećanje sive ekonomije. Naši političari kažu da se ovako bore protiv sive ekonomije. Bore se tako što nameću poslodavcima veće troškove rada. To je toliko kontradiktorno. Pa tek sada, zbog nemogućnosti plaćanja silnih nameta prema državi, poslodavci će se okrenuti sivoj ekonomiji. A zamislite da smanje doprinose? Smanjili bi i nezakonite isplate i rasteretili privredu. Ali ne, imaju oni svoj način”.
Pročitajte više: Povećanje minimalne plate u FBiH: Tko plaća cijenu ove odluke?
‘Ministar privrede, a nema minute rada u realnom sektoru’
Osvrnuo se i na ministra privrede koji je privrednike usporedio s ljudima koji ne priznaju državu BiH.
“Za mene to više nije nikakav ministar, niti predstavlja mene u bilo kojem slučaju. To je jedan, kako mi u Bosni kažemo, i uhljeb i nehljeb. Uhljeb – jer se uhljebio na budžetske pozicije, a nehljeb – jer ih apsolutno nikako ne zna obnašati. Ministar privrede, a nema minute rada u realnom sektoru, pa zamislite. Kako komentarišem tu usporedbu? Pa vjerujte, ja da se pitam, ja bih ga tužio, i iskreno se nadam da će to udruženja poslodavaca, kao i sami poslodavci, uraditi. To je velika uvreda za sve časne i poštene privrednike u FBiH. Ali opet, ne pogađa mene toliko njegova usporedba, niti njegovo mišljenje. Najveće razočarenje sam doživio od svojih sugrađana i stanovnika FBiH. Oni podržavaju takve izjave, takvog ministra”.
Pročitajte više: Vlada FBiH prihvatila da rastereti poslodavce određenog dijela poreza na plaće
Borba za bolje društvo u BiH
Dodaje da odustaje od borbe za bolje društvo u BiH.
“Iz prethodnog odgovora možete shvatiti da mi nismo bolje ni zaslužili. Samo pogledajte komentare po raznim bh portalima, uvrede, psovke, prijetnje poslodavcima na svakom. Zamislite to, političari koji ništa dobro nisu donijeli i uzimaju novac iz budžeta vam valjaju, a poslodavci koji pune taj budžet i isplaćuju plate i vama i njima ne valjaju. Zar se vrijedi boriti za tako nezrelo društvo? Borba za moju firmu i za moju imovinu se naravno nastavlja, i tu nikada neću stati. Također i sami protesti. Od skoro 10.000 članova u grupi privrednika FBiH, manje od 3000 je došlo na proteste. Mi smo društvo u kojem želimo da nam sve drugi završavaju, zato ja odustajem od te borbe za to društvo. Sada ću se fokusirati na lično svoju borbu sa svim ovim”.
Napominje da je on “samo jedan mali poduzetnik, koji se bori za svoje pravo na rad”.
“Firmu sam osnovao kreditnim zaduživanjem, a okarakterisan sam kao robovlasnik kome je otac ostavio firmu, bijesna kola, vile i avione. U takvom društvu, nažalost, živimo”, zaključuje.
Foto: Canva / LinkedIn
