Festival Pichwise zatvoren panelom “Novinarke na prvoj liniji fronta”: Patrijarhat je danas jači nego ikad

Ovogodišnje izdanje Pichwisea, Festivala ženske umjetnosti i aktivizma,  završeno je jučer panelom “Novinarke na prvoj liniji”, koji je moderirala Kristina Ljevak, a učestvovale su poznate BH novinarke Arijana Saračević Helać, Aida Čerkez, Rubina Čengić i Hana Imamović.

Žene novinarke i druge žene, moraju stojati jedna uz drugu i pružati jedna drugoj podršku 

Ovu zanimljivu diskusiju o počecima svoje novinarske karijere započela je Arijana Saračević Helać, dugogodišnja novinarka Informativnog programa i Dokumentarnog programa FTV, tvrdnjom da n”ovinarstvo nije političko izvještavanje nego da je novinarstvo izvještavanje o istini”. Svoju je karijeru započela još u godinama raspada Jugoslavije, kada je počela raditi na tadašnjoj RTV Sarajevo, dolazeći u redakciju Unutrašnje politike. Govorila je o nesigurnosti posla kojim se bavi i koji joj je donio jako puno neugodnosti, neprospavanih noći zbog silnih sudskih procesa kojima je bila izložena, jer su je tužili za izazivanje duševne boli svi oni korumpirani političari i ljudi iz kriminogenih struktura o kojima je godinama izvještavala u političkom magazinu FTV “60 minuta” i drugim informativnim emisijama. 

Arijana Saračević Helać

Navodeći dvije važne stvari koje je naučila u svojoj 30-togodišnjoj karijeri Arijana je rekla: “Žena novinarka kada upadne u neki problem, uvijek je sama. Pa i u zajednici. Druga stvar, mi naš posao možemo raditi puno bolje i lakše ako smo solidarne. Ako stojimo jedna uz drugu i dajemo jedna drugoj podršku. To sam isto tako na nekim svojim primjerima uvidjele i to je nešto na čemu moramo da radimo. Ne samo u novinarstvu nego i svim segmentima društva”.

Rubina Čengić, dugogodišnja novinarka i aktivistica je također pomenula važnost potrebe da se žene ponovo solidarišu u svojim mikrosvjetovima. No, podcrtala je i probleme s tradicionalnim obrascima ponašanja jednog patrijarhalnog društva u kojem živimo, a koji nas udaljavaju od progresa kojem treba težiti. “Nikad teže vrijeme za žene nije bilo nego posljednjih 5-6 godina u našem društvu, ali i globalno. Patrijarhat je ponovo jači nego ikad, a političke strukture uz pomoć vjerskih zajednica ne čine situaciju nimalo boljom. Danas mislim da je ženama puno teže nego prije 30 godina, kada je bilo još i nekog romantizma. Bojim se da danas toga više nema”, izjavila je Rubina. 

Hana Imamović, novinarka agencije FENA je novinarka mlađe generacije koja je pomenula svoje iskustvo iz karijere kada je doživljavala različita nepoštivanja svog posla novinarke, samo zato što je žena. “Spomenula bih samo jednu crticu iz svoje karijere kada sam radila na jednoj temi s kolegom inžinjerom o temi koju baš nisam poznavala, ali sam ipak znala dosta toga. Razgovor je završio tako što mi je kolega rekao: Ti ne znaš ništa, tvoje je samo da znaš gdje ide Č, a gdje Ć. Valjda je mislio da je pismenost jedino ono što je svojstveno novinarkama, a da dalje od toga ne možemo i ne znamo”. Pomenula je također da se danas uopće ne razgovara o kompetencijama koje novinari treba da imaju, navodeći da bi najveći izazov bio ponovno razgovarati o načinima kako vratiti medijsku pismenost u naš medijski prostor.

Kad djevojčice novinarke odu na prve linije da izvještavaju o ratu

Sve panelistkinje su se prisjetile svojih novinarskih zadataka u ratu i načina kako su, hrabro i posve nepromišljeno, ne shvatajući opasnost koju je njihov posao donosio, svakodnevno suočavale sa brutalnošću ratnih zbivanja. 

Aida Čerkez, dugogodišnja reporterka agencije Assosiated Press, koja je kao i Arijana Saračević Helać, svoju karijeru prvih dana rata u BiH “započela u farmerkama, majici s Pajom Patkom i tenama”, bila nesvjesna kakvim se sve životnim opasnostima susreće izvještavala je s prve linije fronta.

Aida Čekez i Rubina Čengić

“Svašta sam se nagledala u ratu. Tada je svako htio biti nekakav komandant. Znate, puno se muškarci hvale za vrijeme rata. Ja sam upoznala bar 25 ljudi koji su bili u onom famoznom Golfu što je napao Famos i najmanje 50 ljudi koji su se prvi popeli na Žuč. Trebalo je tada isfiltrirati šta je tu prava istina. Ali, hoću da kažem da sam greškom uletila u taj svijet, otišla sam na prvu liniju i bila sam hrabra, ali sam bila glupa, jer nisam shvatila  opasnost kojoj se izlažem svakodnevno. Jedna od mojih najomiljenijih slika iz tog vremena ja ona na kojoj sam obučana u roza tregeršus i i preko toga sam imala maskirni pancir i maskirni šljem. To je takav kontrast, kao da je curica krenula na tenkove”.    

Pomenula je i Arijana i svoje prvo izvještavanje iz rova odlazeći na teren u štiklama i s crvenim ružem na usnama. “Moj prvi odlazak na liniju bio je u Čekrčićima, gdje sam otišla u štiklama. Svaki dan bih stavljala crveni karmin i obukla bih najbolji veš, da se, ako budem ranjena, ne osramotim u bolnici. Borila sam se dostojanstveno tada za suverenu, nezavisnu, slobodnu državu i nisam ni tada htjela odustati, a danas pogotovo neću da odustanem. Jer ako bih pristala na to, onda bih svu svoju profesionalnu karijeru bacila pod noge”.

Nakon što su žene napravile veliki progres retrogradne muške snage su nas vratile korak unazad

Nastavljajući diskusiju o snažnom progresu kojima žene svjedoče u našoj zemlji ali i globalno i za koji su se same izborile u posljednje tri decenije, Aida Čerkez je pomenula da su se žene jako izborile za naš današnji status. “U svakom procesu progresa uvijek se ide dva koraka naprijed i jedan nazad. Nemojte misliti da sile protiv kojih se borite, da će oni sad mirno sjediti i gledati kako se vi borite. Doći će do otpora i već dolazi do otpora, i kao što je već rekla Rubina patrijarhat se vraća”. Povratak retrogradnih snaga Aida je ilustrirala sa izborom već bivšeg predsjednika Trumpa u Americi i njegovom odnosu prema ženama. “Pogledajte samo na šta liči nekadašnja prva dama Melanija. Sjetite se kako je Jacky Kennedy bila modna ikona, pa je dosta kasnije došla Hilary, koja je bila skoro pa Predsjednik. Ona nije bila modna ikona, ona je bila neko ko ima nešto reći. Ali američko društvo nije spremno da ima Predsjednicu. I onda nakon takve Hilary pojavi se Melanija, koja izgleda kao glupača i služi samo kao sex simbol. Vi vidite kakav je odnos društva prema tim ženama i za šta je američko društvo glasalo. Budite sigurni muškarci će se braniti od ove naše najezde. Napravile smo dva koraka naprijed, moramo biti spremne da sad idemo jedan korak unazad. Ne treba klonuti duhom, ide korak nazad, pa ćemo mi opet dva koraka naprijed. To je proces u svim segmentima u društvu, uvijek se retrogradne snage javljaju da zaustave progres. Mi smo sad u toj fazi, i ne treba misliti da je sve gotovo. Ovaj progres je proces koji je nezaustavljiv. On će ići naprijed i povratka više nema i tačka”, odlučno je poručila Aida.

Rat u Ukrajini je novo poglavlje novinarstva 

Na kraju ove diskusije panelitskinje su neminovno povukle paralelu sa načinom kako se prije 30 godina izvještavalo o ratovima s Balkana i kako se to danas radi u ratu u Ukrajini.

“Sada svaka bombastična informacija iz Ukrajine dolazi od građana, svako ima mobitel da uslika nešto i postavi to na društvene mreže. Posao novinara se sveo na odlaženje na ta mjesta i da potvrdiš ili negiraš to što je neki građanin prijavio. Ne dolaze inicijalne informacije od profesionalaca nego od amatera. A ljudi ne znaju pravila novinarske profesije i danas svako može manipulisati informacijom. Jako se teško snaći danas običnom građaninu u ovoj poplavi informacija pogotovo ako ste medijski neobrazovani”, rekla je Aida.

Panelistkinje “Novinarke na prvoj liniji fronta”

Zbog te “poplave” informacija danas svjedočimo potpunoj apatiji građanstva koja rezultira vrlo pogubnim drušvenim navikama. “Ljudi više ne zaju šta da upale. Vide svašta na Twviteru, na Facebooku i dolazi do košmara u kojem ne znaš više šta je istina, a šta je laž. I upravo je to cilj, da s lažim informacijama poljuljaju vašu vjeru u istinu. Nije cilj da vi povjerujete u lažnu informaciju, nego da svi kažete “svi lažu” i da više ne vjerujere ni medijima koji stvarno profesionalno prezentiraju neku informaciju. Vi postanete skeptik i prema njima i u tom momentu dolazi do tzv. shutdown-a kad odlučite “neću da gledam ništa, ni da čitam, samo se džaba sekiram”. Tako napravite od tog građanina jednog apolitičnog, neinformisanog, statičnog građanina kojim se lako da vladati, koji ne učestvuje u demokratskim procesima ni izborima. Imate situaciju da pola stanovništva ne glasa i  pojednim političkim akterima baš to odgovara. Ljudi koji neće glasati, to su ljudi koji omogućavaju ovakvo stanje u društvu. A tu odluku da ne glasaju donose na osnovu jedne konfuzije i uvjerenja da svi lažu, i da je svako lopov. Nije svako lopov i ne lažu svi”, na kraju je poručila Aida. 

Ovim vrlo zanimljivim panelom podcrtana je nužnost ženske podrške u potpuno haotičnoj društvenoj situaciji, koja svim ženama, bez obzira na društveni status i položaj, onemogućava napredovanje u patrijarhalnoj, vrlo tradicionalno nastrojenoj zajednici u kakvoj živimo danas, a koju, kako su poručile naše panelistkinje, moramo mijenjati zarad našeg opstanka i naše budućnosti.

Photo: Women in Adria 

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Januarska depresija nije mit nego je simptom SAD-a, sezonskog afektivnog poremećaja

Jučer ujutro me na mobitelu dočekala vrlo čudna poruka od prijateljice koja živi u Briselu, poslana negdje u gloho doba noći, koja je glasila:...