U samo nekoliko godina svijet je ušao u period u kojem se pravila međunarodne politike mijenjaju brže nego što ih države uspijevaju razumjeti i pratiti. Krize više nisu izuzetak, one postaju nova konstanta.
Pandemija, rat u Ukrajini, energetski šokovi, poremećaji u lancima snabdijevanja i rast političkog populizma otvorili su jedno veliko pitanje: da li ulazimo u eru u kojoj više nema jasnog centra moći, nego samo stalno preispitivanje i pregrupisavanje?
U ovom razgovoru s profesoricom međunarodnih odnosa Lejlom Ramić-Mesihović otvaramo upravo te procese, bez simplifikacija i bez iluzije stabilnog svijeta koji smo nekada poznavali.
Kraj iluzije ravnoteže: svijet u stalnom preslagivanju
Ravnoteža moći danas više nije stabilan okvir, nego proces koji se stalno raspada i ponovo sklapa. Velike sile pokušavaju zadržati kontrolu, ali istovremeno se pojavljuju novi centri uticaja koji mijenjaju globalnu dinamiku.
U tom procesu, kako se naglašava u razgovoru, čak i minimum stabilnosti postaje nešto što se “grčevito čuva”, a ne nešto što se podrazumijeva.
Male države u velikoj igri: između uticaja i ograničenja
Gdje se u svemu tome nalaze male države poput Bosne i Hercegovine?
Njihova pozicija nikada nije bila jednostavna, ali danas je dodatno kompleksna. Male države ne određuju pravila igre, one se u nju uključuju kroz diplomatiju, savezništva i sposobnost da prepoznaju gdje se globalni interesi prelamaju.
U takvom sistemu, ključno pitanje nije samo “šta želimo”, nego i “kako preživjeti u prostoru gdje se pravila stalno mijenjaju”.
Populizam, ad hoc politika i kraj predvidljivih savezništava
Jedna od najvažnijih promjena u savremenoj politici jeste slabljenje klasične diplomatije i jačanje ad hoc odlučivanja.
Sve češće se odluke donose u uskim formatima, bez jasnih međunarodnih pravila i dugoročnih strategija. Paralelno s tim, populizam i politički narativi koji ne trpe kompleksnost dodatno otežavaju racionalno razumijevanje globalnih procesa.
Rezultat je svijet u kojem su savezništva sve manje stabilna, a političke odluke sve manje predvidljive.
Evropska unija i Zapadni Balkan: ubrzanje bez garancija
Evropska unija je ponovo otvorila proces proširenja, ali u potpuno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima.
Zapadni Balkan se nalazi u prostoru između novih evropskih ambicija i unutrašnjih ograničenja EU sistema odlučivanja. Proces je ubrzan, ali i dalje opterećen konsenzusima, blokadama i različitim političkim interesima unutar same Unije.
Za zemlje regiona to znači jedno: prilika postoji, ali ništa nije automatski.
Bosna i Hercegovina: država između unutrašnje politike i globalnih pritisaka
U ovom razgovoru posebno se naglašava da vanjska politika nikada ne postoji izolovano. Ona je direktan odraz unutrašnjih političkih odluka.
Bosna i Hercegovina se tako nalazi u složenoj poziciji: istovremeno pod uticajem međunarodnih aktera, ali i duboko oblikovana unutrašnjim političkim odnosima.
Zato se i odgovori na vanjskopolitička pitanja uvijek vraćaju na isto mjesto – izbore, političke odluke i društvene prioritete unutar zemlje.
Krize koje se ne smiruju: ekonomija u sistemu stalnog pritiska
Savremeni svijet ulazi iz jedne krize u drugu, bez dovoljno vremena za oporavak između njih. Energetske nestabilnosti, inflacija, poremećaji u trgovini i nesigurnost u lancima snabdijevanja postali su nova normalnost.
U takvom okruženju, ekonomija, koja prirodno traži stabilnost i predvidljivost, postaje sve ranjivija.
Živimo li u novoj eri neizvjesnosti?
Ono što ovaj razgovor jasno pokazuje jeste da globalni sistem više ne funkcioniše po pravilima na koja smo navikli.
Umjesto stabilnog poretka, ulazimo u period stalnog pregovaranja, prilagođavanja i kriznog upravljanja. U takvom svijetu, pitanje nije samo ko ima moć, nego ko se najbrže i najpametnije prilagođava.
Cijeli Women in Adria Ambition Backstage podcast:
