Iako se proljeću svi veselimo ono pored divnog sunčanog vremena sa sobom donese i određene zdravstvene probleme. Čim drveće olista i šuma ozeleni, drveće, korov i različite trave otpuštaju i šire svoj polen u zrak, što u velikoj mjeri otežava disanje kod ljudi, ali i životinja i kućnih ljubimaca, i izaziva brojne alergijske reakcije. Sezona alergija je u punom jeku i nažalost posljednjih smo godina svjedoci sve većeg broja alergija, koje sezonu alergija čine sve dužom i težom. Kakve sve tipove sezonskih alergija razlikujemo, kako se na njih pripremiti, kako ih spriječiti i kako liječiti? U narednim redovima vam donosimo odgovore na ta pitanja.
Šta su sezonske alergije i kako nastaju?
Sezonske alergije predstavljaju različite oblike reakcija našeg imunološkog sistema na različite alergene, koje se najčešće javljaju u vrijeme ranog proljeća i traju do kasne jeseni. U tom vremenskom intervalu vrlo je intenzivno listanje stabala i drveća u šumama i parkovima, te cvjetanje različitih biljaka, trava i korova, a svi oni tokom tog vegetacijskog perioda u zrak otpuštaju velike koncentracije polena, što direktno uvjetuje nastanak različitih tipova alergijskih reakcija.
Simptomi sezonskih alergija koji se javljaju usljed prekomjerne koncentracije polena mogu biti različiti, a najčešće se pojavljuju kihanje, curenje iz nosa, zatim svrbež i crvenilo očiju, svrbeš sluznice nosa, suhi kašalj, asmatični napadi, umor, pospanost, razdražljivost i vrlo često osip na koži.
Dobro je znati kakvi sve tipovi alergijskih reakcija postoje, šta su alergeni i kako ih možemo spriječiti i liječiti. A ako pak imate problema sa sezonskim alergijama, važno je znati kako izbjegavati alergene koliko je to moguće, i kako liječiti alergije i smanjiti simptome alergijskih reakcija.
Tipovi sezonskih alergija
Postoje tri glavna tipa sezonskih alergija koje se dijele prema godišnjem dobu kad se pojavljuju:
- Proljetne alergije: tu se ubrajaju alergije na polen drveća, polen trava i polen korova. Ove alergija se obično javlja u proljeće kada krošnje drveća počnu cvjetati. Simptomi uključuju alergijski rinitis, kihanje, curenje iz nosa, svrbež u nosu, grlu i očima, grebanje u grlu.
- Ljetne alergija: alergije na polen trava, glivice i plijesni. Ove alergija se najčešće javljaju tokom ljeta, kada trave počinju cvjetati, a simptomi uključuju kihanje, curenje iz nosa, svrbež u nosu, grlu i očima.
- Jesenje alergije: alergije na polen korova, prašinu i vlagu. Ove alergija se obično javljaju u kasno ljeto i tokom jeseni, kada korovske biljke počnu cvjetati. Simptomi uključuju kihanje, curenje iz nosa, svrbež u nosu, grlu i očima.
Kako biste pratili pojavu sezonskih alergija, koje se znatno razlikuje u kontinentalnim i mediteranskim područjima, treba znati i kada je vrijeme cvjetanja određenog drveća, trava i korova a to je najbolje pratiti prema tzv. polenskom kalendaru, koji prikazuje vrijeme cvjetanja. Jedan od takvih kalendara možete pronaći na Alerix.ba.
Klimatske promjene su produžile sezonu alergija
Klimatske promjene kojima svjedočimo posljednjih decenija su znatno promjenile vrijeme trajanja sezone cvjetanja i stvaranja polena drveća, trava i korova povećanjem količine proizvedenog polena i produženjem trajanja sezone polena. Prema pisanju American Academy od Alergy, Astma and Immunology klimatske promjene su utjecale i na druge aerobiološke procese kao što su emisija, disperzija, transport i taloženje polena koji su direktno vezani s promjenom padavina, vjetrovima i drugim meteorološkim faktorima. Globalno zagrijavanje, odnsono povećanje globalne temperature, direktno ili indirektno je vezano sa ljudskim aktivnostima koje rezultiraju povećanjem atmosferskih gasova staklene bašte, što dovodi do povećanje atmosferskih gasova kao što su CO2, N2O i CH4, te zajedno sa parama H20 doprinose klimatskim promenama. Gasovi staklene bašte zadržavaju sunčevu energiju blizu površine Zemlje, što dovodi do globalnog zagrijavanja i uzročno pojačanih klimatskih promjena. Sve te promjene globalnog zagrijavanja diretno uzrokuju i promjene u trajanju i intenzitetu sezone stvaranja polena, te utiču na pojavu alergijskih reakcija i simptoma, kao što su rinitis, konjuktivitis i astma. Najranjivije populacije na ove štetne zdravstvene efekte su djecu, starije osobe i oni koji pate od bolesti disajnih puteva kao što je astma, bronhitis i hronična opstruktivna bolest pluća.
Ne treba zaboraviti ni klimatske promjene koje uzrokuju obilne padavine, poplave i jake oluje koje rezultiraju povećanjem vlage u stambenim i poslovnim zgradama, te pojavom plijesni i buđi. Osim što izaziva alergijske reakcije, povećana izloženost sporama plijesni vezana je s drugim plućnim bolestima.
Najčešći alergijski simptomi i kako znati da li patite od alergija?
Sezonske alergije, najčešće poznate i kao alergijski rinitis, su vrste alergija koje se javljaju kao odgovor na supstance koje se prenose zrakom kao što su polen, spore plijesni i trava. Ovi alergeni uzrokuju pretjeranu reakciju imunološkog sistema našeg organizma, što dovodi do pojave različitih alergijskih simptoma najčešće disajnog, odnosno respiratornog sistema.
Najčešći simptomi sezonskih alergijskih reakcija su:
- kihanje
- curenje iz nosa
- svrbež i crvenilo očiju
- svrbež sluznice nosa
- začepljenost nosa
- suhi kašalj
- smetnje u disanju
- grebanje u grlu, koje često uzrokuje promjene u glasu i “puknute” glasnice
- umor, pospanost, razdražljivost
- vrlo često osip na koži
Ako imate neki od ovih frustrirajućih simptoma, a na polenskom kalendaru ste vidjeli da je vrijeme cvjetanja nekog drveća ili korova, onda zasigurno imate neku sezonsku alergiju. S proljeća najprije cvjeta lijeska, potom vrba i topola i gore navedeni simptomi koji se javljaju u rano proljeće mogu biti signal da imate neku od sezonskih alergijskih reakcija.
Nemojte zaboraviti da i kućni ljubimci i životinje mogu uzrokovati alergijske reakcije. Vrlo su učestale rekacije na perut koja spada s kože životinja, od kućnih ljubimaca kao što su mačke i psi. Perje nekih ptica također može biti jedan od alergena, uzročnika pojave alergijskih rekacija.
Spore plijesni koje se pojavljuju u vlažnom okruženju također su jedan od vrlo izraženih alergena, a grinje koje se mogu pronaći namještaju, tepisima i posteljini također mogu biti izvor različitih alergijskih simptoma.
Kako spriječiti i smanjiti pojavu alergijskih simptoma?
Vrlo je teško u potpunosti se izolirati od utjecaja polena tokom sezone cvjetanja nekog drveća i korova, ukoliko već imate simptome sezonskih alergijskih reakcija. Međutim, ono što možete uraditi je pratiti polenski kalendar i metreološku prognozu, koja je vrlo detaljna vezano za izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u toku dana i u vrijeme najveće koncentracije polena smanjite boravak na otvorenom. Ako već ostajete u zatvorenom prostoru, u vrijeme najveće koncentracije polena u zraku obavezno držite prozore zatvorenim i koristite klima uređaj sa HEPA filterom, koji će filtrirati zrak izvana i smanjiti ulazak polena i njegovo taloženje u vašim prostorijama.
Također je preporučeno učestalo tuširanje, kako biste s kože skinuli nataložene čestice polena, naročito nakon boravka na otvorenom. Dobro je nositi i sunčane ili zaštitne naočale pri boravku na otvorenom kako biste zaštitili oči.
Šta koristiti za smanjenje simptoma alergija?
Što se tiče liječenja sezonskih alergija njih nažalost ne možete u potpunosti i trajno izliječiti. Ono što svakako možete je da naučite kako upravljati svojim alergijskim stanjem i na koji način spriječiti izlaganje alergenima iz zraka prilikom sezone polenskih alergija, te kako smanjiti simptome alergijskih reakcija.
Ako imate sezonske alergije, važno je izbjegavati alergene koliko je to moguće, koristiti lijekove za ublažavanje alergijskih simptoma i provoditi higijenske mjere kako biste smanjili izloženost alergenima.
Bez obzira na prisutnost velikog broja antihistaminika, odnosno lijekova za smanjenje alergijskih simptoma u apotekama, tzv. OTC preparata, koje možete dobiti bez recepta, bilo bi pametnije i svakako se više preporučuje da svoje alergijske reakcije NE dijagnosticirate i NE liječite sami na svoju ruku, nego da se posavjetujete s vašim ljekarom ili sa farmaceutom/tkinjom u apoteci. Vrlo često simptomi alergijskih rekacija mogu maskirati neke druge zdravstvene probleme, naročito kod nutritivnih alergija. Često se dešava da respiratorne, sezonske alergije mogu biti udružene sa nutritivnim alergijama, i to su stanja koja vrlo teško možete sami otkriti i u tom slučaju nužno je otići kod alergologa i imunologa, koji su definitivno jedino stručno osoblje za rješavanje takvih zdravstvenih problema.
Savjeti za smanjenje simptoma sezonskih alergijskih reakcija su:
- Koristite sprejeve za nos ili kapi za oči da biste ublažili začepljenost nosa i svrab očiju i nosa
- Nakon konsultacije sa ljekarom ili farmaceutom uzmite antihistaminike bez recepta, kao što su loratadin, cetirizin, feksofenadin i sl. da biste smanjili i ublažili vaše simptome
- Razmislite o vakcinaciji protiv alergija, imunosenzibilizaciji ili imunoterapiji ako su vaši simptomi teški i uporni
- Smanjite boravak na otvorenom za vrijeme cvjetanja polena
- Koristite zaštitnu opremu, naočale, kape, šešire, šalove, rukavice, čak i maske za lice, ako su vaši simpromi vrlo izraženi i ako ste blizu izvora alergena
- Nanosite neutralne meleme ili balzame za kožu ispod nosa ili direktno na nosnice kako biste spriječili udisanje i taloženje polena u nosnicama, te spriječili svrbež sluznice nosa (naročito preporučljivo za alergiju na korovske biljke kao što je ambrozija)
- Koristite higijenske mjere, učestalo tuširanje, pranje ruku i lica
Lijekovi za ublažavanje simptoma alergije
Antihistaminici su vrsta lijekova koji se obično koriste za liječenje alergijskih reakcija i na tržištu postoji nekoliko dostupnih opcija, koje možete nabaviti bez ljekarskog recepta. Vrlo je nezahvalno i krajnje nepreporučljivo davati savjete koji je antialergijski lijek, odnosno antihistaminik, najbolji. Najbolji antihistaminik za vas ovisit će o vašim specifičnim alergijskim simptomima i individualnim potrebama.
Antihistaminici se dijele na antihistaminike prve i druge generacije.
Antihistaminici prve generacije su difenhidramin i hlorfeniramin. No, obzirom da oni često uzrokuju pospanost i omamljenost, najbolje ih je koristiti noću za ublažavanje svraba i pospješivanje sna.
Antihistaminici druge generacije su loratadin, cetirizin i feksofenadin. Ovi lijekovi znatno manje uzrokuju pospanost i često se uzimaju tokom dana za ublažavanje simptoma kao što su alergijski rinitis, kihanje, curenje iz nosa i svrab očiju.
Kombinacija antihistaminika i dekongestiva loratadin-pseudoefedrin i cetirizin-pseudoefedrin su lijekovi koji vam mogu pomoći u ublažavanju simptoma alergije kao dekongestanti za smanjenje začepljenosti nosa.
Važno je znati da je dobro antihistaminike početi uzimati bar 10tak dana prije pojave simptoma, odnosno prije početka sezone cvjetanja polena, kako biste pripremili vaše imune snage na adekvatan imunološki odgovor. Također se morate pridržavati doziranja i uputstava za upotrebu koje ste dobili od vašeg ljekara ili farmaceuta kako biste osigurali bezbijednu i efikasnu upotrebu antihistaminika.
Sezonske alergije više nisu bauk i simtromi se mogu uspješno tretirati i ublažiti. Zato saznajte sve o alergenima koji se pojavljuju u prirodi u vrijeme od proljeća do jeseni, pratite polenski kalendar, planirajte svoje dnevne i poslovne aktivnosti u skladu sa izvještajem metereoloških zavoda o visini koncentracije polena, koristite zaštitne i higijenske mjere, korstite antihistaminike na vrijeme i vaši alergijski simptomi će biti blaži i podnošljiviji, a vi rasterćeni i zadovoljni što ste uspješno razrješili svoje sezonske alergijske muke.
Photo: Canva
