Šta se dešava na tržištu rada u BiH nakon corona pandemije?

Corona pandemija u ovoj je zemlji, ali i globalno, iznjedrila je neke probleme koji su dugo bili prikriveni i o kojima se nije pričalo, a tiču se tržišta rada u BiH. Ovo je svakako tema na koju u jednom tekstu ne možemo ponuditi sve valjane odgovore, pa ćemo vam u nekoliko narednih tekstova pokušati, iz različitih uglova, oslikati trenutnu situaciju u BiH, ali i na globalnom tržištu rada.

Poremećaji tržišta rada nastali tokom i nakon corona pandemije

Tokom corona pandemije u 2020. Bosna i Hercegovina je doživjela ogroman pad privrednog rasta i ušla u ozbiljnu recesiju, možda i najtežu u poslijeratnom periodu. Prema procjenama Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u 2020. se bilježi najveći pad BDP-a u poslijeratnom periodu, od čak 4.3%,  dok je procjena Centralne Banke da je pad 4,6%. 

Pandemija je dovela do smanjenja protoka roba i kretanja ljudi, jer su naši građani bili suočeni sa nemogućnošću odlaska na posao i usvajanjem novih radnih navika koje su podrazumijevale tzv. remote radni proces, odnosno rad od kuće. Epidemiološke mjere i nužnost ograničenja mobilnosti građana uzrokovane ozbiljnom epidemiološkom situacijom dovele su do značajnog pada poslovnih aktivnosti u velikom broju industrija. Ta je pogoršana privredna situacija rezultirala masovnim otpuštanjem radnika, a u konačnici je dovela do privremenog zatvaranja firmi, a nakon popuštanja epidemioloških mjera i do izraženog trenda propadanja i trajnog zatvaranja firmi. Neke industrije, poput turizma i ugostiteljstva, ponajviše su osjetile utjecaj pandemije i bilježile su ogroman pad poslovnih aktivnosti. Druge su pak industrije, poput trgavačkih lanaca i manjih usužnih trgovina, ne uključujući trgovine osnovnim životnim namirnicama, ali i većina restorana, potpuno zatvorili svoja vrata ili su u smanjenom obimu organizirali svoj rad uz poštivanje epidemioloških mjera. Ogroman pad prihoda i propadanje firmi posebno je bilo izraženo u turističkoj industriji, među avio prijevoznicima i crusing operatorima, jer su mnogi od njih bili primorani u potpunosti obustaviti svoje poslovanje.

Rigorozne epidemiološke mjere i nemogućenost slobodnog kretanja izazvale su porast potražnje nekih roba, a najviše se bilježi porast u industriji hrane, čemu su se dobro prilagodili većina restorana i proizvođača hrane, otvarajući kanale za online naručivanje i dostavu hrane. Industrija dostave hrane je u BiH zabilježila vrlo značajan rast o čemu govore podaci uslužnih servisa dostave hrane u BiH, Korpa.ba, Glovo i drugi, da se korištenje njihovih aplikacija za dostavu hrane u BiH tokom corona pandemije trostruko povećalo u odnosu na period prije pandemije. No, iako su neke industrije bilježile znatan skok svojih aktivnosti, neke su u potpunosti podbacile i bile primorane na masovna otpuštanja svojih zaposlenika.

Zašto se radnici nakon corona pandemije ne vraćaju na stari posao?

Nakon popuštanja epidemioloških mjera u BiH početkom proljeća ove godine poslodavci u BiH su, pored već odavno prisutnog problema pronalaska zaposlenika, postali svjesni i trenda promijenjenih navika radne populacije uzokovane corona pandemijom.

Aida Zejćirović, Bolji posao

Aida Zejćirović, direkorica portal Bolji posao ukazala je na trenutna kretanja na tržištu rada u BiH s kojima se svakodnevno suočavaju: “Mnogi poslodavci su bili prinuđeni da otpuštaju radnike jer nisu mogli raditi u vrijeme pandemije. Neki su propali, a neki su se oporavili i krenuli sa ponovnim zapošljavanjem. Međutim, sada su svi suočeni sa problemom dobrovoljnih otkaza radnika. Vrijeme pandemije je donijelo poremećaj na tržištu rada u cijelom svijetu, a broj dobrovoljnih otkaza je toliko porastao da poslodavci obustavljaju svoje djelatnosti zbog nedostatka i nezadovoljstva radnika. Vrijeme izolacije i novi uslovi rada pod stresom ili od kuće uticalo je na porast nezadovoljstva radnim mjestom i uslovima rada. Veliki broj zaposlenika je odlučilo potražiti bolji posao i starim poslodavcima dalo otkaz. Sada radnici traže bolje uvjete i veću sigurnost, a poslodavci koji nisu u mogućnosti udovoljiti takvim zahtjevima se nalaze u velikom problemu”.

Nažalost, zbog sve izraženijeg odlaska radno sposobnog stanovništa u zemlje EU, ovaj problem sa nemogušnošću zapošljavanja je postao jedan od krucijalnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Političari i donosioci zakona u ovoj zemlji već drugu deceniju kasne u donošenju kvalitetne i učinkovite dugoročne strategije zapošljavanja i situacija kojoj svjedočimo nakon popuštanja epidemioloških mjera zbog corona pandemije uzrokovala je tektonske poremećaje na tržištu rada u BiH. 

Umjesto isprazne priče o robotima nužne su hitne mjere u sektoru zapošljavanja

U sezoni dugo očekivanih godišnjih odmora, dok većina lješkari na plažama susjednih zemalja ili inostranstvu, niko trenutno ne nudi nikakvu kvalitetnu analizu tržišta rada niti nudi kvalitetna rješenja. Situaciju će dodatno pogoršati predizborna kampanja koja počinje u septembru, jer niko od vodeće političke strukture neće razmišljati o nužnosti hitnih strateških odluka vezanih za tržište rada. Osim što nam nude suluda, ničim utemeljena “svemirska” rješenja o kvazi robotskoj radnoj populaciji. Predugo smo nažalost svjesni da su nužne brojne zakonske izmjene, počevši od promjena legislative koja nudi bolje mogućnostima zapošljavanja stranaca do hitnog ublažavanja parafiskalnih nameta s kojima su prilično opterećeni svi poslodavci u BiH, što je naročito zabrinjavajuće u recentnim turbulentnim dešavanjim na svjetskom tržištu usljed nestabilne ekonomske situacije uzrokovane ratom u Ukrajini. 

Bolja strategija zapošljavanja u BiH/Projekat Evropske unije u BiH

“Ovaj trend gubitka radne snage i dobrovoljnih otkaza koje sam pomenula je izražen u cijelom svijetu, a neka istraživanja tržišta rada pokazuju da je u SAD-u tokom 12 mjeseci posao promijenilo oko 30 miliona ljudi. Njemačka i ostale EU zemlje svakodnevno iskazuju nedostatak radne snage u stotinama hiljada. Mi trenutno u BiH i regiji nemamo preciznih podataka o broju dobrovoljnih otkaza, ali pokazatelji govore da se tek najesen očekuje porast otkaza nezadovoljnih zaposlenika. Nama su hitno potrebne promjene zakonske legislative vezane za tržište rada, jer mi u BoljiPosao.com svakodnevno pratimo potrebe naših klijenata i vidimo dramatične promijene na tržitu rada od početka godine do danas. Mi već uočavamo trend povećanja broja oglasa kod naših klijenata na pozicijama koje ranije nisu bile deficitarne. A pritome u našim registrima nemamo adekvatnog radnog osoblja koje klijentima možemo ponuditi”, ističe Aida Zejćirović.

Najesen nas čeka vrlo užarena situacija, s jedne strane bespoštedna i vrlo neizvjesna politička predizborna kampanja, a s druge strane sve lošija situacija na tržištu rada. Ta će situacija dovesti do još veće turbulencije na tržištu, dodatno prouzrokovanu globalnom recesijom i sve većim poskupljenjem životnih namirnica i drugih troškova življenja.

Da li će se u ovoj zemlji iko od nadležnih vladajučih struktura dosjetiti da nam je još prekjučer bila prijeko potrebna ozbiljna strategija u sektoru zapošljavanja, koju će pratiti izmijenjena legislativa vezana za zapošljavanja stranaca i uvođenje nekih pogodnosti za poslodavce, ostaje da se vidi. 

Photo: Osolobođenje/Anadolu Agency/Europa.ba

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE VIŠE

Sestre Irma Krvavac i Erna Saljević: Freya i Anre by Erna...

Iako su obje horoskopske Lavice, kad upoznate ove dvije sestre, Irmu Saljević Krvavac i Ernu Saljević, na prvu biste rekli da se ni “u...