Kakva su očekivanja na tržištu rada u BiH u 2023.?

Prošlu je godinu obilježio izniman broj turbulencija na svjetskom, ali i na regionalnom i lokalnom tržištu. Jedina dobra stvar na globalnoj razini bila je činjenica da smo se, ovaj put zasigurno na duge staze, rješili borbe s Covid 19 pandemijom. Očekivali smo brzu postcovid recesiju, koju su mnogi ekonomski eksperti najavljivali, no prva postcovid godina donijela nam je suočavanje i sa nekim starim problemima, koji su nove ekonomske probleme koji su nas zadesili samo još više produbili. A na sve to nas je, prije jedanaest mjeseci, zaskočila gorka činjenica o pokretanju ratnih operacija Rusije na tlu Ukrajine. Zbog svega što nam je još u prvih par mjeseci donijela prošla godina suočil smo se sa vrlo negativnim ekonomskim reperkusijama vezanim za turbulencije na energetskom tržištu u svijetu a i regiji, koji su pokrenuli tektonske poremećaje na tržištu hrane, transporta, uvjetovali inflaciju i doveli nas u gotovo bezizlaznu situaciju pred zimsku sezonu. Cijene energenata su svakim danom sve više divljale, hrana je bezobrazno skupljala iz dana u dan, a povrh svega bili smo suočeni sa katastrofalnim posljedicama na tržištu rada zbog stalnog odlaska radno sposobne populacije i deficitarnih nedostataka na tržištu rada.

Domaće tržište rada u rasulu, stranih radnika sve više

Iako su ekonomski stručnjaci još puno prije corona pandemije naglašavali ogroman problem sa nedostatkom radne snage s kojim će se suočiti naša zemlja i koje nažalost neće biti u stanju lako rješiti, prošla nam je godina baš onako majstorski opalila šamarčinu kad je tržište rada u pitanju. Imali smo iza sebe odličnu prošlu zimsku turističku sezonu na našim olimpijskim planinama i ostalim skijaškim kapacetitetima širom BiH, zbog snijega koji je zimu produljio i duže no smo joj se nadali, no za sobom je snijeg, nakon što je okopnio, ostavio brojne probleme u turizmu koji su ponajviše vezani za hronični nedostatak radne snage. Konobara, kuhara, sobarica, spremačica, čuvara parkinga nije bilo ni za lijeka. O građevinskim radnicima da i ne govorimo, oni su postali traženiji od kardiologa i ginekologa zajedno. Ljeto se približavalo a poslodavci širom BiH su u panici shvatili u kakvom je rasulu naše domaće tržište rada. I ono malo radnika, pogotovo sezonaca u građevinskoj i turističkoj industriji, je otišlo put Hrvatske, jer se na obali smješilo dugo, toplo ljeto zbog kojeg su mogli očekivati puno bolju i lukrativniju poslovnu ponudu vani nego kod kuće. U tom trenutku, iako još uvijek radno pravna legislativa u BiH nije u potpunosti zadovoljavala potrebe tržišta rada, poslodavci širom BiH su započeli svojevoljno organizirati zapošljavanje stranih radnika za svoje potrebe.

Prema podacima koje je objavila Agencije za rad i zapošljavanje BiH krajem godine u prvih šest mjeseci 2022. na području BiH izdano je ukupno 1.270 radnih dozvola, što je za više od 274 radne dozvole više u odnosu na isti period 2021. Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje govore da je u septembru 2022. godine stranim državljanima odobreno 182 radne dozvole, a u augusta 208 radnih dozvola. Dosada je tokom prošle godine najveći broj od 212 radnih dozvola izdat u junu prošle godine, pretpostavljajući da se to odnosi na sezonske građevinske radnike. Također iz Zavoda navode da je najveći broj radnih dozvola izdat u sektoru građevinarstva, trgovine i poslovanja nekretninama, i to za državljane Srbije (253), Turske (242), Kine (85), Kuvajta (60), Bangladeša (48), Ujedinjenih Arapskih Emirata (42), Sirije (36), Albanije (35), Hrvatske (32) i Saudijske Arabije (30).

Federalni Zavod zapošljavanja

A šta kaže Vlada koliki je stvarni broj nezaposlenih u BiH?

Podaci koje smo od Federalnog Zavoda za zapošljavanje dobili, nakon što je 8.12.2022. Vlada FBiH odlučila uvesti jednokratnu mjeru pomoći nezaposlenim licima u Federaciji u visini od 100 KM, govorili su o izdvajanju od 18.724.700 KM. za ukupan broj od 187.247 nezaposlenih na spiskovima u kantonalnim i županijskim Zavodima u Federaciji BiH. 

No, taj broj nezaposlenih nije se slagao sa stvarnim brojem nezaposlenih lica na tržištu rada. To je potvrdio i predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić u svom prvom obraćanju na Hayat TV prije par dana izjavivši zabrinuto kako “imamo uvijek neki poremećaj na tržištu rada” u BiH i o tome kako će Vlada smanjiti broj nezaposlenih.

Imamo poremećaj da imamo 280.000 nezaposlenih, a da nemamo radne snage. Imamo ponudu radne snage, koja nema tražnju na tržištu. To su struke koje ne usisava društvo. Pitanje naše nezaposlenosti postalo je zapravo obrnuto pitanje, nedostatka radne snage. Ali i za jedno i drugo je dobro da ekonomija raste. Ne raste zbog rasta cijena, nego realni BDP raste.

Da li je aktuelna Vlada FBiH na odlasku svjesna da ovi tektonski poremećaji na tržištu rada u BiH nisu nastali jučer, nego da su produkt višegodišnjeg obezvrijeđivanja obrazovnog sistema u zemlji i urušavanja svih pretpostavki za stvaranje zdravog tržišta rada, nakon što svakodneno svjedočimo kolonama ljudi koji napuštaju BiH, ne znamo. No, jasno je da smo u ovu godinu ušli sa starim, otrcanim političkim frazama, a da pravog i jasnog odgovora na sve krupnije probleme na tržištu rada nemamo. Dakle, da podvučemo crtu: zakonska legislativa za zapošljavanje stranih radika je troma, bespotrebno opterećena pustom papirologijom, nezaposlenih imamo sve više jer je Vlada odlučila da im da jednokratnu pomoć pa ih se odjedanput na spiskovima kantonalnih i županijskih Zavoda pojavilo za gotovo 100 000 više nego na redovitim statističkim izvještajima tih istih Zavoda, svakodnevno njemačke i druge evropske vize se “štancaju” u sve većem broju, a poslodavci su svakodnevno u sve većim problemima. I nikom ništa.

Zanimanja deficitarna u 2023. na tržištu rada

Tokom prošle godine urađeno je Istraživanja tržišta rada 2022/2023 u okviru projekta „Unapređenje istraživanja tržišta rada“, kojeg finansira Evropska unija, a koje su sproveli Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje tokom septembra i oktobra anketiravši reprezentativni uzorak poslodavaca iz Federacije BiH koji imaju pet i više zaposlenih.

Istraživanjem je najviše obuhvaćeno 94 % subjekata iz privatnog sektora prema njihovoj veličini, od čega je najviše mikro (45%), zatim malih (37%), srednjih (12%) i velikih firmi (6%), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2% je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5.630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja. Najveće potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u sljedećim sektorima: industriji (31%), uslužnim djelatnostima (31%), trgovini (27%) i u građevinarstvu (11%).

Radnici u građevinarstvu

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2023. godini prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar.

Tako kažu statistički podaci iz pomenutog Istraživanja, a šta kažu oni koji bi se intenzivnije trebali baviti sudbinom poslodavaca i poduzetnika u BiH čuli smo u saopćenju potpredsjednika Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsada Jašarspahića, koji je za za Fenu krajem godine izjavio da se očekuje da će 2023. godina donijeti jednu vrstu smirivanja tržišnih turbulencija.

Prva polovina godine će biti obilježena nastavkom negativnih trendova i recesijom koja je tu. U drugoj polovini godine je za očekivati određenu stabilizaciju. I period boljeg poslovanja. Svaku krizu treba posmatrati kao izazov i priliku. Sigurni smo da će naši privrednici nastaviti sa nizom uspješnog poslovanja. Pri tome trebamo svi raditi na boljoj vidljivosti pozitivnih i uspješnih bh. poslovnih priča. Čime bi se glavni akteri globalnih lanaca snabdjevanja u industriji dodatno ohrabrili za poslovanje sa našim kompanijama, što bi bio i signal za ozbiljnije investicijske poduhvate u BiH”, izjavio je Jašarspahić.

Da li će u godini, u koju smo tek ušli, sve turbulencije na tržištu, o kojima govore naši zvaničnici, kao što su cjenovna nestabilnost tržišta sirovina, nedostatak radne snage, te  poremećaji tržišta energenata, u katastrofalnoj mjeri utjecati na poslovanje naših privrednih subjekata, a naročito malih poduzetničkih firmi, ostaje da vidimo. Izazovna godina će svakako biti, jer će mnogima, zbog svih ovih navedenih nepovoljnih kretanja na tržištu, u velikoj mjeri dodatno otežati poslovanje. Na koji način je Vlada zamisilila da dobije taj željeni porast BDP, unatoč svim ovim ne tako sjajnim ekonomskim pokazateljima i tržišnim prognozama, ćemo ubrzo saznati. No, nakon svega izrečenog ostaje nam jedino bespoštedna borba da se u konačnici ipak sami pobrinemo za opstanak poslovanja, znajući da sve ove mjere Vlade i silni statistički podaci kojima potkrepljuju svoje zakašnjele analize nažalost neće doprinijeti rastu prihoda u našem poslovanju, ukoliko se za njega sami ne pobrinemo.

Photo: Pexels/Arantxa Treva/Mikael Blomkvist/FZZP

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Kako se zaštititi od sve češćih hakerskih napada?

Danas je nemoguće zamisliti svijet bez tehnologije i digitalnih medija, a svakodnevno korištenje sa sobom nosi potencijalne opasnosti od cyber prevara i napada. Mnogi...