Zašto u BiH fali stručne radne snage, a istovremeno imamo veliki broj nezaposlenih?

Problemi na tržištu rada u BiH su višestruki i dijelom su produkt vrlo loše i nestabilne političke i ekonomske situacije, ali i dugogodišnjeg lošeg odnosa i nemara državnih institucija vezanog za stvaranje boljih zakonskih i ekonomskih preduvjeta za kvalitetnije pomake na tržištu rada.

Koliki je stvarni broj nezaposlenih u BiH?

Prema statističkim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na dan 30.6.2022. u Bosni i Hercegovini je bilo 359.607 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja BiH. U odnosu na mjesec maj broj nezaposlenih osoba je manji za 904 osobe ili 0,25%. Zabrinjavajući podatak je da od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 208.006 ili 57,84% su žene. U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 34.174 osobe ili 8,68%. U odnosu na početak pandemije Covid-19, nezaposlenost se smanjila za 43.281 osoba ili 10,74%.

Agencija z arad i zapošljavanje BiH

Nezaposlenost se smanjila u Republici Srpskoj za 1.319 osoba (1,93%), dok se povećala u Federaciji BiH za 343 osobe (0,12%) i u Brčko distriktu BiH za 72 osobe (1,35%).

U junu je brisano ukupno 21.081 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.790 žena. Od ovog broja zaposleno je 9.765 osoba, od čega 4.864 žene.

Istovremeno je za 9.245 osoba prestao radni odnos, od čega 4.864 žene. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.919 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u maju 2022. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 844.792, a od toga je 376.152 žene. U odnosu na april 2022. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,2%, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,2%.

Stopa registrovane nezaposlenosti za maj 2022. godine iznosila je 29,9% i u odnosu na april 2022. godine smanjila se za 0,4 %.

Stopa nezaposlenost i dalje velika, a sve manje stručnog kadra

Svi ovi statistički podaci govore da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, no poslodavci u BiH se suočavaju sa sve manjim brojem stručnog kadra koje mogu zaposliti. Covid 19 pandemoja je prouzrokovala tektonske poremećaje i na BH tržištu rada i osvijetlila sve probleme na tržištu rada u BiH na koje ekonomski analitičari upozoravaju već posljednju deceniju.


Pročitajte više: Šta se dešava na tržištu rada u BiH nakon corona pandemije?


U određenim djelatnostima i u vrijeme prije pandemije bio je evidentan veliki nedostatak radnika, no nakon pandemije neke industrije poput turizma, transportnog saobraćaja,, nekim proizvodnim djelatnostima su doživjele velike probleme. Aida Zejćirović, direkorica portala za direktni kontakt poslodavaca i posloprimaca Bolji posao ukazala je na trenutna kretanja na tržištu rada u BiH:

“Na tržištu rada i kod nas ali i u okruženju stalno čujemo izjave poput onih da “u BiH prisutan veliki broj nezaposlenih, a da nema ko da radi“  ili „da niko neće da radi“, no ni u EU nije bolje stanje. Jednostavno, toliki je nedostatak pojedinih zanimanja da pojedine djelatnosti moraju smanjivati svoje kapacitete. Klijenti BoljiPosao.com, poslodavci,  sve teže pronalaze kvalitetan i odgovarajući kadar u BiH”.

Stručnih zanimanja fali u BiH

U Njemačkoj hitno mijenjaju zakonsku proceduru za izdavanje radnih dozvola, a u BiH?

Deutsche Welle je objavio podatak u julu ove godibe da Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a još 122 zanimanja su ugrožena. Širom zemlje su raspisani konkursi za više od 1,7 milijuna slobodnih radnih mjesta. Poslodavci u BiH tvrde da u ovom trenutku nedostaje 30.000 radnika u različitim sektorima, a u Hrvatskoj tvrde da je nedostatak radnika najveći problem na tržištu rada i da im u svakom momentu nedostaje 60.000 radnika. Ni u ostalim područjima situacija nije ništa bolja. 

“Evidentno je da na naplatu dolazi sva nebriga oko obrazovne politike i zanemarivanja potreba tržišta rada. Iz vijesti, koje svakodnevno dolaze do nas, vidimo da to nije samo problem kod nas nego da i da države koje su puno uređenije imaju isti ili čak i veći problem sa strukovnim zanimanjima”, izjavila je Aida Zejćirović.

Kao što i ekonomski stručnjaci u Njemačkoj za Deutsche Welle tvrde manjak radne snage ni u Njemačkoj se nije pojavio iznenada.

I u Njemačkoj fali radne snage svih zanimanja

“Sada smo u relativno dramatičnoj situaciji koju smo već odavno predvidjeli”, kaže Herbert Brücker, profesor na Institutu za tržište rada i izučavanje zanimanja u Nürnbergu. Prema njegovim zapažanjima, sada se jasno primjećuju demografske promjene.

Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci poput Brückera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam milijuna radnika.

Njemačka, ali i ostale zapadnoevropske zemlje već hitno uvode nove mjere stimulacije na tržištu rada, mijenjaju potrebne zakonske okvire i omogućavaju jednostavnije i brže izdavanje radnih dozvola. U našoj zemlji, ali i u regionu, još uvijek se ne radi dovoljno na promociji zanatskih obrazovnih profila, no u vrlo kratkom roku će svi morati poduzeti aktivnosti na promociji deficitarnih, pogotovo zanatskih i proizvodnih zanimanja i reformama obrazovne politike. 

“U BiH se pod hitno moraju stimulisati mladi ljudi da upisuju škole sa zanimanjima koja će im odmah obezbijediti posao, a poslodavci se moraju financijski rasteretiti da bi bili u mogućnosti da mladim ljudima daju dobre uslove i da ih zadrže u svojim kompanijama. U suprotnom ćemo sve što imamo na tržištu rada otpremiti poslodavcima u EU koji će im nuditi puno bolje uslove”, na kraju priznaje Aida Zejćirović.

Photo: Deutche Welle/Nove-info/Večernji.ba

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE VIŠE

Kako se zaštititi od sve češćih hakerskih napada?

Danas je nemoguće zamisliti svijet bez tehnologije i digitalnih medija, a svakodnevno korištenje sa sobom nosi potencijalne opasnosti od cyber prevara i napada. Mnogi...