Online trgovina: Bosna i Hercegovina posljednja u regiji

Iako u fazi konstantnog razvoja, online trgovina u Bosni i Hercegovini i dalje je niska u usporedbi sa zemljama regije. Glavni problemi s kojima se suočava ova vrsta trgovine su nepovjerenje, visoke cijene i nepouzdana dostava, a manjka i institucionalne, kao i bankarske podrške u našoj zemlji.

Online trgovina u Bosni i Hercegovini “zaživjela” je u pandemiji koronavirusa kada su lokalne kompanije shvatile važnosti i otkrile prednosti koje ova trgovina nudi. Okrenuvši se edukaciji i razvoju u ovom polju, naši trgovci su se lako prilagodili novonastalim okolnostima.

Istraživanje o online trgovini u BiH

Prema istraživanju koje je obuhvatilo četiri zemlje – Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, te Bosnu i Hercegovinu, naša zemlja ima najmanje online kupaca. Iako penetracija interneta iznosi 80 posto, kupovina putem interneta je dosta niža (39 posto) što znači da otprilike 0,8 miliona građana kupuje putem interneta. Ovo istraživanje sprovela je asocijacija za internet trgovinu “eComm” u suradnji s kompanijom “Valicon” i projektom “MarketMakers” uz podršku Vlade Švicarske, a predstavljeno je na Konferenciji Let’s do eCommerce u Sarajevu od strane Matjaža Robinšaka iz kompanije “Valicon”.

Ovo istraživanje je ove godine po prvi put uključilo Bosnu i Hercegovinu, a u njemu je sudjelovalo više od 3.000 ispitanika iz naše zemlje. Model korišten u ovom istraživanju je upitnik kojeg su ispitanici popunjavali s informacijama o iskustvima vlastite online kupovine, a u istraživanje su uvršteni i državni podaci.


Pročitajte više: Belma Agić: Asocijacija eCommerce u BiH postala je članica eCommerce Europe


Usporedivši načine plaćanja online kupovine u zemljama učesnicama istraživanja, pokazalo se da se u našoj zemlji se najviše plaća pouzećem (64 posto), a u Sloveniji najmanje (30 posto). Udio kupovine u domaćim online trgovinama iznosi 81 posto, što čini 89 posto udjela vrijednosti, dok udio kupovine u stranim online trgovinama iznosi 19 posto, odnosno 11 posto udjela vrijednosti.

Online trgovina najzastupljenija je kod osoba mlađe populacije, ali je interes prepoznat kod potrošača svih dobi. Ono što ovo istraživanje također pokazuje jeste da izvor rasta nije penetracija tržišta, već veća frekvencija kupovine. Također, najveći izazov jeste povjerenje do čijeg bi porasta došlo s većim mogućnostima odabira načina plaćanja, preuzimanja proizvoda i slično.


Kartično plaćanje u Bosni i Hercegovini

Poput online kupovine, tako je i kartično plaćanje doživjelo veliki uzlet tijekom pandemije kada su mogućnosti plaćanja bile ograničene i kada je postojao strah od prenošenja virusa putem papirnih novčanica i kovanica.

Ovaj vid plaćanja s vremenom postaje sve prisutniji jer potrošači prepoznaju praktičnosti istog. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan broj aktivnih kartica u našoj zemlji na kraju 2022. godine iznosio je više od 2,3 miliona. U poređenju s podacima iza 2021. godine, taj broj porastao je za više od 114 hiljada kartica izdanih u 21 banci u Bosni i Hercegovini.

Promet karticama na internetu također bilježi rast. Procenat realiziranog prometa u zemlji je iznosio 29, a u inostranstvu 71 posto. Putem interneta u 2022. godini je realizirano više od 448 miliona KM, dok je 2021. godine taj iznos bio manji i iznosio je 265 miliona KM.


Pročitajte više: Orhan Gazibegović: Uz eCommerce poduzetnici u BiH svoje proizvode prodaju širom svijeta


Mada ljudi u Bosni i Hercegovini i dalje nisu u potpunosti upoznati s kartičnim plaćanjem zbog čega nemaju povjerenje u njega, posljednje MasterIndex istraživanje kompanije Mastercard kaže da je plaćanje putem kartica svakodnevnica za preko 85 posto građana, ali i dalje tri puta manje od prosjeka Europske unije.

Normalni slijed događaja jeste da s digitalizacijom i razvojem tehnologija dolazi do širenja korištenja kartičnog plaćanja. Međutim, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj jer karticom ne možete platiti javni prijevoz, muzej ili račun u manjoj prodavnici. Zbog te činjenice, Bosna i Hercegovina važi za zemlju koja ne prihvata kartice, što mnogo utiče na njenu sliku u svijetu posebno kada je u pitanju turizam.

Osim na turiste, nemogućnost kartičnog plaćanja utiče i na građane naše domovine koji moraju da biraju između trgovina gdje nisu prisiljeni plaćati kešom i gdje jesu, što dodatno vodi gubitku proizvođača kao i pojavom viškova proizvoda.


Nedostatak zakonske regulative


Trenutno ne postoji adekvatna zakonska regulativa koja regulira online trgovinu što predstavlja jednu od glavnih prepreka za rad i razvoj online trgovine. Postoji nacrt Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, a koji detaljno uređuje propise internet prodaje čime bi ova vrsta trgovine bila uveliko olakšana. Ovim nacrtom su propisani adekvatni mehanizmi za prevenciju i regulaciju određenih devijacija koje su se pojavile uslijed pravno nesređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja.

Zakonski okvir koji tretira ovaj oblik ekonomije trebao bi što prije postati interes zakonodavstva kako bi se smanjila siva ekonomija i povećala dostupnost informacije što bi eliminiralo glavni problem – nepovjerenje u online kupovinu.

Photo: Canva

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Old Town Nest Mostar

Zavirite u prvi Co-living/Co-working prostor u BiH

Oduvijek sam smatrao da Mostar može ponuditi više od jednodnevnog izleta u kojemu će se posjetiti Stari most, kupiti suvenir i otići, napisao je...