Istraživanje sa Stanforda i Harvarda otkriva da stres na radnom mjestu može imati fatalne posljedice i da bi politika zaštite radnika mogla spasiti hiljade života godišnje.
Nevidljiva epidemija
“Ljudi umiru zbog svog posla. A to nije metafora”. Ovim riječima bi se mogla sažeti poruka istraživanja koje su sproveli dr Joel Goh (Harvard), dr Jeffrey Pfeffer, (Stanford) i dr Stefanos A. Zenios (Ohio State) a koje je objavljeno u uglednom časopisu Behavioral Science & Policy. Ovo istraživanje sistematski analizira kako određeni stresori na radnom mjestu utiču na zdravlje — i otkriva alarmantnu istinu, radne prakse koje danas uzimamo zdravo za gotovo mogu imati zdravstvene posljedice koje su uporedive sa pušenjem.
Toksično radno okruženje ne prepoznaje se lako. Nema upozorenja na etiketi kao kod cigareta, niti zakonske regulative kao kod zagađenja zraka, ali njegova prisutnost se ogleda u brojkama. Prema procjeni autora, oko 120.000 smrti godišnje u SAD-u može se direktno povezati sa stresorima na radnom mjestu.
Glavni uzročnici, nisu ni buke ni fizički napori, već:
- Nesigurnost zaposlenja
- Nedostatak zdravstvenog osiguranja
- Nepravedno postupanje
- Nerazuman broj radnih sati
- Neravnoteža između posla i privatnog života
- Nedostatak kontrole nad poslom
“Kada sagledamo efekte poslovnih politika i praksi na zdravlje radnika, vidimo da su mnoge od njih opasne po život – doslovno”, navode autori.
Zdravstvene posljedice – srce, um i očekivani životni vijek
Studija koristi simulatore zasnovane na longitudinalnim podacima o američkoj radnoj snazi i otkriva direktne korelacije između poslovnog stresa i zdravstvenih problema poput:
- Hipertenzije i srčanih oboljenja
- Depresije i anksioznosti
- Smanjenog imunološkog odgovora
- Povećane smrtnosti (posebno kod prekovremenog rada)
Zaposleni koji rade više od 55 sati sedmično imaju znatno veći rizik od prerane smrti. Oni koji nemaju kontrolu nad svojim zadacima i rokovima prijavljuju veću učestalost hroničnih bolesti. A oni koji konstantno strahuju za posao pokazuju najveći pad mentalnog zdravlja.
Uporedivo sa pušenjem — i gori u nekim slučajevima
Autori navode da zdravstveni efekti nekih poslovnih stresora prevazilaze negativan utjecaj pasivnog pušenja, a u nekim ekstremnim slučajevima mogu biti štetniji i od aktivnog pušenja.
Ovakva poređenja nisu senzacionalizam, ona imaju za cilj da ukažu na to koliko je radna sredina zapostavljena kao faktor javnog zdravlja.
Zašto ovo treba da nas brine u Bosni i Hercegovini – Iako se studija odnosi na američki kontekst, nalazi su itekako primjenjivi i u zemljama poput BiH, gdje je tržište rada opterećeno visokom nesigurnošću ugovora (kratkoročni, honorarni, neformalni angažmani), prekovremenim radom bez naknade, niskim stepenom sindikalne zaštite ali i slabom kulturom mentalnog zdravlja na radnom mjestu.
Pitanje stresa na poslu u BiH najčešće se svodi na individualne savjete “bavi se sportom”, “meditiraj”, “odmori se kad možeš”.
Međutim, ova studija jasno poručuje, problem je sistemski i rješenja moraju biti institucionalna.
Šta firme i zakonodavci mogu učiniti
1. Zakonodavne mjere
- Uvođenje maksimalnog broja radnih sati sa realnim mehanizmima kontrole.
- Pravo na isključivanje (tzv. “right to disconnect”) nakon radnog vremena.
- Obaveza poslodavaca da evidentiraju i adresiraju radni stres.
2. Organizacione promjene
- Uvođenje procjene stresa kao dijela redovnog HR monitoringa.
- Trening za menadžere o emocionalnoj inteligenciji i upravljanju timovima.
- Kultura koja podržava psihološku sigurnost, a ne kažnjava ranjivost.
3. Edukacija i javna svijest
- Medijske kampanje o poslovnom stresu kao javnom zdravstvenom pitanju.
- Uključivanje teme u zdravstveno i poslovno obrazovanje.
U kulturi gdje se često slavi prekovremeni rad kao pokazatelj predanosti, a odmor kao slabost, ovo istraživanje donosi nužno otrježnjenje, rad može biti smrtonosan kada se loše organizuje.
Kako navodi dr Pefer , « Ne možemo više ignorisati trošak lošeg menadžmenta. To nije samo stvar efikasnosti – to je stvar života i smrti.“
Ako želimo zdravije društvo i produktivnije radnike, moramo početi od temelja — od načina na koji radimo.
Studija je dostupna u otvorenom pristupu i možete je pronaći ovdje za dodatno čitanje.
Foto: pexels-energepic-com
