Januarska depresija nije mit nego je simptom SAD-a, sezonskog afektivnog poremećaja

Jučer ujutro me na mobitelu dočekala vrlo čudna poruka od prijateljice koja živi u Briselu, poslana negdje u gloho doba noći, koja je glasila: “Nisam dobro!” S uzvičnikom na kraju. Pročitala sam je nekoliko puta pitajući se šta se s njom zbiva. Bio mi je sumnjiv onaj uzvičnik, jer sam znala da ona nije od onih žena koje kukaju, žale se, drame, a pogotovo ne od onih žena koje usred noći šalju ovakve poruke. Taman kad sam počela paliti crveno dugme za laganu paniku prenuo me zvuk notifikacije. Stigla je nova poruka. “Je li ovo depresija? Šta je?” Bio je ovo signal da kliknem na njeno ime na mobitelu i nazovem je, iako je tek svitalo vani. Trebalo je desetak minuta razgovora da osluhnem tugu svoje prijeteljice s druge strane mobitela, da saznam da se nije desilo ništa dramatično, da shvatim da je ona sasvim OK, ali da je ulovila tipična januarska depresija. Tokom našeg razgovora osjetila sam da se polako opušta, čak se i nasmijala svojoj panici i “kvazi depresiji” pa smo završile razgovor uz osmijeh i pomalo gorak zaključak:”Čuj, stara, izgleda da ova januarska depresija nje nikakav medijski trik, ona vidiš stvarno postoji! Hvala na razgovoru!“. Završila sam razgovor sretna što sam bar na tren pomogla prijateljici za koju sam osjetila da prolazi kroz neku trenutnu psihičku krizu, no razmišljam o ovom razgovoru, i o onim sms porukama, već dva dana i pitam se s razlogom: Je li stvarno ta januarska depresija mit ili surova reala?

Zimsko vrijeme

Januar je najdepresivniji mjesec u godini

Taman kad uz svu pompu, sav taj slavljenički novogodišnji urnebes, nekako splasne nakon prvih par dana januara, kad tugaljivo osvijestimo koliko smo samo slatkiša, torti, božićnih keksića i marcipan rolata pojeli, kad nekako zaboravimo na sve one silne kiflice, salate, ruske, francuske, bosanske, američke, silne pite i pitice, one mamine sarme i podvarke, a tek silne količine vina, kuhanog, crnog, pjenušavog, bijelog kojim smo nazdravljali, pa sve one usput popijene komšijske rakijice…kad sve to ostavimo iza sebe i odlučimo hrabro se suočiti s novom godinom, ulovi nas nekakva depresija. I svi nam kao govore, ma to je normalno, ma znaš januar je najduži mjesec u godini, ma znaš izdrži se nekako do 20tog, al’ onda nastane kriza, ma znaš to ti je januarska deprsija, to su ti i naučnici potrdili, nekidan sam čitala na Googlu

I tako slušam ja već cijeli mjesec razne ljude koje usput susrećem, od pijace do bolnice, koji komentiraju, uglavnom vrlo “znalački”, jer pročitali su članak na Googlu, da je ta januarska depresija normalna, ali baš onako opasna. I što je najgore, moram se složiti s tvrdnjama tih laičkih Google psihoterapeuta, jer istina je da je ovakva vrsta depresije, koja se javlja nakon novogodišnjih praznika, posve normalna, skoro pa očekivana, ali nimalo bezazlena.

Januarski bluz i najtužniji dan u godini – Blue Monday

Nakon božićne i novogodišnje euforije i prekomjernog trošenja na poklone, svečane trpeze i zabave vrlo brzo ostanemo praznih novčanika i dočeka nas hladan tuš kako ćemo izdržati cijeli mjesec koji je pred nama. A vrijeme je vani sivo, tmurno, jutra su mračna i hladna, dan je još uvijek kratak, prirodnog svjetla i sunčanih intervala premalo ili ih nema nikako. Januar je i to je posve očekivano. No, ove su godine i atmosferske prilike bile malo drugačije, pa smo imali nikad topliju prvu polovicu januara, praćenu južinom koja nas je posve dotukla. Svi su se žalili na turobno, teško vrijeme, neraspoloženje, tugu, prevelik umor, nedostatak motivacija za posao, nisku razinu energije, melanholiju…


Pročitajte više: Jasna Bajraktarević o depresiji i anksioznosti: Nemojte ćutati i zatvarati se, jer pokazati slabost je snaga jakih


Ove simptome psiholozi već odavno nazvaju “januarski bluz” (january blues) ili zimski bluz (winter blues) i u psihoterapiji označavaju jednu od očekivanih mentalnih smetnji koje su uobičajene za početak godine. A onda nas dočeka i treći ponedjeljak u januaru, najtužniji i neki tvrde, najdepresivniji dan u godini, pod nazivom Blue Monday iliti “plavi ponedjeljak“. I januarski bluz i plavi ponedjeljak nisu samo hirovite promjene raspoloženja, nego predstavljaju simptome ozbiljnog poremećaja mentalnog zdravlja koji se naziva sezonski afektivni poremećaj (SAD), koji može izazvati ozbiljne depresivne epizode tokom zimskih mjeseci.

Sezonski afektivni poremećaj nije mit

Kako navodi Američki Nacionalni Institut za mentalno zdravlje, National Institute of Mental health, sezonski afektivni poremeća/ SAD učestao je kod ljudi prilikom promjene godišnjih doba, u periodima jeseni i zime kada su dani kraći i kada ima manje sunca i kada se ljudi učestalije osjećaju “snuždeno”. S pojavom proljeća i dužih sunčanih intervala, koji su praćeni dužim periodima dana, uobičajeno je i da se ljudi uglavnom osjećaju bolje, poletnije, raspoloženije, motiviranije. Međutim, u nekim slučajevima, ove promjene raspoloženja mogu biti ozbiljnije i mogu utjecati na to kako se osoba osjeća, razmišlja i bavi svakodnevnim aktivnostima. Ako ste primijetili da vam se dešavaju značajne promjene u raspoloženju i ponašanju kad god se mijenjaju godišnja doba, onda je moguće da patite od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), jedne vrste depresije.

U većini slučajeva, simptomi SAD počinju u kasnu jesen ili ranu zimu i nestaju s pojavom proljeća, pa je zbog toga ovaj poremećaj sezonskih promjena raspoloženja s razlogom nazvan zimskom varijantom SAD-a ili zimskom depresijom. Vrlo rijetko neki ljudi mogu doživjeti depresivne epizode tokom proljetnih i ljetnih mjeseci i ove se promjene nazivaju ljetnom varijantom SAD-a ili ljetnom depresijom.

SAD predstavlja vrstu depresije koju karakteriše ponavljajući sezonski obrazac, sa simptomima koji traju između 4-5 mjeseci godišnje. Znaci i simptomi SAD-a za zimsku i ljetnu varijantu SAD-a ipak se razlikuju od simptoma ozbiljne, velike depresije, kada se ljudi osjećaju depresivno veći dio dana, skoro svaki dan, gube interesovanja za aktivnosti u kojima su nekada uživali, imaju promjene u apetitu ili težini, probleme sa spavanjem, usporeni su ili uznemireni, imaju nisku energiju, osjećaj beznadežnosti ili bezvrijednosti, poteškoće sa koncentracijom i vrlo učestale suicidalne misli, misli o samoubistvu i smrti.

Za zimsku varijantu SAD-a simptomi mogu uključivati pretjeranu pospanost (hipersomnija), prejedanje, posebno sa željom za slatkišima, dobivanje na težini, društveno povlačenje koje možemo nazvati i “hibernacija”.
Za ljetnu varijantu SAD-a simpromi su malo drugačiji, pa se javlja nesanica, odnosno problemi sa spavanjem i slab apetit, što dovodi do gubitka težine, nemir i uznemirenost, anksioznost a ponekad se javljaju i epizode nasilnog ponašanja.

Milioni ljudi u svijetu danas boluju od različitih oblika SAD-a, sezonskog efektivnog poremećaja, i sasvim je normalno za očekivati da su puno više pogođeni oni koji žive na sjeveru, gdje je u zimskim mjesecima dan prekratak, u odnosu na one koji žive u toplijim, sunčanijim krajevima.

Depresija je sve češća

Kako spriječiti nastanak SAD-a?

Manjak sunčanih perioda i kratkoća dana uvjetuje da se loše i potišteno osjećamo, naročito tokom januara, nakon euforične praznične sezone, kada mnogi od nas doživljavaju povećan nivo stresa i neizvjesnosti zbog finansijskih poteškoća i izazova s kojima se svi moramo nositi. Dakle, nije zimska depresija ekskluzivno rezervirana samo za januar, bore se s njom ljudi i tokom februara, marta, gotovo sve do maja. I zato zimsku depresiju i SAD ne treba olako shvatiti. Umjesto da se predate i popustite pod pritiskom i januarskog bluza i plavog ponedjeljka, zašto ne biste naučili kako ih pobijediti i kako se nositi s tim sezonskim depresivnim simptomima?

Evo naših nekoliko savjeta kako najbolje prebroditi zimsku depresiju:

  1. Vitamin D i UV lampe: Obzirom da je primjećeno da je kod ljudi koji pate od SAD-a poremećen metabolizam serotonina i melatonina, jer serotonina manjka, pa je raspoloženja kritično loše, a razina melatonina je povećana pa se tim bolesnicima stalno spava, preporučuje se korištenje povećanih doza vitamina D i terapija svjetlosnim UV lampama, koje će vještački proizvoditi UV svjetlo i mimikrirati sunčevu svjetlost, zbog čega će doći do povećane produkcije serotonina u našem organizmu.
  2. Terapija razgovorom: izbjegavajte usamljenost i trudite se da se što više socijalizirate, da ste što više u društvu kako biste imali s kim porazgovarati o banalnim stvarima tipa vremenskoj prognozi, preporuci za neku dobru seriju, film, knjigu…
  3. Šetnja, fizička aktivnost, boravak u prirodi: Iako je vani tmurno i depresivno izađite u kratku šetnju oko zgrade, u obližnji park, do dućana, ne prekidajte vašu rutinu treninga samo zato što je ponestalo novaca za teretanu, vježbajte u kući, provodite svaki trenutak u prirodi…
  4. Spavajte dovoljno dobro: Trudite se da ponovo uspostavite dobar san, dovoljno dugačak san, naročito vikendom, bez predugog gledanja TV. Isključite telefone i gadgete bar sat vremena prije spavanja.
  5. Meditirajte: Ako ne možete meditirati i ako nemate razvijenu naviku meditacije bar zatvorite oči i budite u miru, sami sa sobom, bar 5 minuta za početak. I to će biti dovoljno vašem umu da se odmori.
  6. Jedite što zdraviju hranu: Iako je zimsko doba i nema previše svježeg povrća i voća jedite što više sezonskog svježeg voća, citrusa i korjenastog povrća, što više variva kako bi ono naše nene i bake rekle “na kašiku” i nastojte hranom vratiti tijelo u balans.
  7. Shvatite da niste jedini loše volje: Zimska je depresija, vidjeli ste, normalna stvar, poremećaj sve više učestao u modernom društvu i zato se pomirite s činjenicom da niste jedini koji se osjećate loše, potišteno, snuždeno…Proći će…

Pročitajte više:Svjetski je dan mentalnog zdravlja, znate li koliko nam je mentalno zdravlje narušeno u posljednje dvije godine?


I zapamtite niko ne traži od nas da i u ovim financijski vrlo izazovnim vremenima budemo ful sretni i veseli, dopustite sebi i da ste tužni i nesretni i natmureni. Vrijeme je vani vrlo depresivno zbog toga što je zima. Ovaj posljednji vikend u januaru nije vrijeme kada će prestati svi problemi s mentalnim zdravljem i depresivnim krizama ove zime, ali znajte da se dan polako produljuje i da ipak stižu ljepši i svjetliji dani.

Photo: Pexels/Pixabay/Ilza Summer/Anisa Šerak

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE VIŠE

Težak je ovaj 11. jul…

Danas sam na šporetu skuhala fildžan kahfe. Iznijela sam ga na balkon i proučila El Fatihu. Kahfu neću popiti, ona nije za mene. Molitvom...