Svjetski je dan mentalnog zdravlja, znate li koliko nam je mentalno zdravlje narušeno u posljednje dvije godine?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) ove godine 10. oktobar Svjetski dan mentalnog zdravlja u svijetu obilježavaju temom „Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom“

Dramatično pogoršanje mentalnog zdravlja u pandemiji

Pandemija COVID-19 posljednjih dvije i po godine izazvala je u cijelom svijetu dramatično pogoršanje stanja mentalnog zdravlja. Negativan uticaj rastućih problema uzrokovanih klimatskih promjenama, ratnim sukobima u Ukrajini, problemima s energentima te narastajućom infacijom i poskupljenjem troškova življenja dodatno su narušili stanje mentalnog zdravlja pojedinaca i pojedinki u svijetu. Prema posljednjim procjenama iz Svjetske zdravstvene organizacije u izvještaju o stanju mentalnog zdravlja iz juna 2022. pretpostavlja se da gotovo milijardu ljudi širom svijeta, uključujući milione djece i mladih, imaju određene probleme vezane koji su direktno vezani sa mentalno zdravlje.

Među svojim brojnim uticajima, pandemija COVID-19 stvorila je i globalnu krizu mentalnog zdravlja, podstičući kratkoročni i dugoročni stres narušavajući mentalno zdravlje miliona ljudi diljem Planete. Procjene pokazuju porast i anksioznih i depresivnih poremećaja na više od 25% tokom prve godine pandemije. Procjenjuje se da trenutno 284 miliona ljudi na svijetu boluje od anksioznosti, da od depresije boluje 264 miliona ljudi, a da od poremećaja zloupotrebe alkohola boluje 107 millona ljudi, a od zloupotrebe droga 71 milion ljudi.

NAMI statistika

Prema izvoru iz američkog NAMI, National Allience for Mental Ilness, podaci za ovu godinu su sjedeći:

21% odraslih u USA je doživjelo neku od mentalnih bolesti u 2020, što predstavlja 52.9 miliona ljudi, odnosno svakog petog stanovnika USA.
5.6% odraslih u USA je
doživjelo ozbiljnu mentalnu bolest u 2020, što predstavlja 14,2 miliona ljudi, odnosno svakog 20tog odraslog stanovnika u USA
16.5% mladih u USA u dobi od 6-17 godina
je doživjelo neki od mentalnih poremećaja u 2016, što je 7.7 miliona ljudi u USA
6.7% odraslih u USA
je doživjelo istovremeni poremećaj zloupotrebe ilegalnih supstanci i mentalnu bolest u 2020, što predstavlja 17 miliona ljudi

50%  svih doživotnih mentalnih oboljenja počinje u dobi od 14 godina i 75% u dobi od 24 godine
Samoubistvo je  2. vodeći uzrok smrti među populacijom od 10-14 godina

Depresija je jedna od vodećih mentalnih bolesti u svijetu i jedan od najvećih uzročnika invaliditeta. Samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina u svijetu. Ljudi sa teškim mentalnim zdravstvenim problemima umiru prerano, čak dvije decenije ranije zbog fizičkih stanja koja se mogu spriječiti.

Mentalno zdravlje je od kritične važnosti svugdje za svakoga

Na globalnom nivou mnogi aspekti mentalnog zdravlja su dovedeni u pitanje, a već prije pandemije 2019. godine procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela sa problemima vezanim za mentalno zdravlje. Nažalost, većina oboljelih nema pristup kvalitetnom dijagnosticiranju svojih psihičkih problema, niti imaju adekvatna pristup liječenju istih. Kako ističu u WHO samo depresija i anksioznost koštaju globalnu ekonomiju prema procjenama gotovo 1 bilion dolara godišnje.

U prosjeku, većina razvijenih zemalja manje od 2% svojih budžeta za zdravstvenu zaštitu posvećuju mentalnom zdravlju. Više od 70% izdataka za mentalno zdravlje u zemljama sa srednjim prihodima i dalje ide u psihijatrijske bolnice. Otprilike polovina svjetske populacije živi u zemljama u kojima postoji samo jedan psihijatar za opsluživanje 200 000 ili više ljudi. A dostupnost pristupačnih esencijalnih psihotropnih lijekova je ograničena, posebno u zemljama s niskim prihodima. Većina ljudi s dijagnosticiranim mentalnim zdravstvenim problemima se nikako ne liječi.

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Kako je u našem nedavnom razgovoru istakla prof. Jasna Bajraktarević, psihologinja i psihoterapeutica: “Posljednjih dvadeset godina svjedočimo dramatičnim promjenama za civilizaciju koje se nisu dešavale u prethodnih dvije stotine godina i posve je jasno da te historijske, ekonomske, političke, socijalne, intelektualne i informativne promjene u proteklih dvije stotine godina i ovih posljednjih dvadeset naprosto nije moguće izjednačiti. Ta turbulencija se jako teško podnosi i zato mi imamo mnogo više anksioznosti. Imamo ambicioznost i anksioznost koje upravo proprocionalno prate jedna drugu. Zato imamo niz poremećaja ponašanja ličnosti“.


Pročitajte više: Jasna Bajraktarević: Dramatične promjene u posljednjih 20 godina dovele su nas do anksioznosti


Sve veće socijalne i ekonomske nejednakosti, ratni sukobi kojima svjedočimo, nasilje i vanredne situacije vezane za klimatske promjene u cijelom svijetu, te nedostatak resursa u javnom zdravstvu pogađaju cjelokupno svjetsko stanovništvo, ugrožavajući napredak ka poboljšanju mentalnog zdravlja i dobrobiti ljudi.

Tokom 2021. godine procijenjeno je da je 84 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno što obavezuje sve zemlje u svijetu na povećanje posvećenosti i davanje prioriteta odlukama i politikama koje se odnose na mentalno zdravlje. Potrebe vezane za očuvanje i prevenciju mentalnog zravlja su sve veće ali je odgovor društvene zajednice širom svijeta nedovoljan i neadekvatan. Mentalno zdravlje je sastavni dio našeg opšteg zdravlja i dobrobiti i osnovnog ljudskog prava. Stoga je neophodno brigu o mentalnom zdravlju postaviti kao prioritet kako bi cijeli spektar potreba vezanih za mentalno zdravlje bio zadovoljen kroz mrežu pristupačnih i kvalitetnih usluga, ali i podrške u zajednici.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kod 24% pacijenta koji dolaze u primarnu zaštitu prisutni su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, a najčešće dijagnoze vezane za mentalno zdravlje na globalnom nivou su poremećaji raspoloženja (afektivni), neurotski poremećaji vezani s astresom i mentalni poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama.

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Spriječiti sigmatizaciju oboljelih osoba od mentalnih poremećaja

Stigmatizacija i diskriminacija pacijenata sa problemima narušenog mentalnog zdravlja i dalje predstavljaju jednu od vodećih prepreka socijalnom uključivanju i pristupu adekvatnom liječenju i njezi. Podizanje svijesti o preventivnim intervencijama u zaštiti mentalnog zdravlja također treba postati prioritetno pitanje. Uprkos velikom napretku u zaštiti ljudskih prava u nekim zemljama, osobe koje se suočavaju sa mentalnim zdravstvenim problemima često doživljavaju teška kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.

Na području Kantona Sarajevo u posljednje dvije godine među vodećim mentalnim poremećajima su reakcija na veliki stres i poremećaji prilagođavanja novim društvenim zbivanjima, te drugi anksiozni poremećaji. Među deset vodećih poremećaja mentalnog zdravlja u BiH nalaze se i dalje mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovanih upotrebom alkohola.

Stoga Svjetski dan mentalnog zdravlja nudi priliku za povećanje svijesti o značaju jačanja napora u zaštiti i poboljšanju mentalnog zdravlja, a posebice o spriječavanju stigmatiziranja osoba oboljelih od mantalnih poremećaja.

Na koncu treba imati na umu da je posvećenost mentalnom zdravlju ulaganje u bolji život i budućnost za sve ljude u ovoj zemlji.

World mental health report: Transforming mental health for all – executive summary

Photo: WHO/NAMI/Zavod za javno zdravstvo FBiH/Vantagefit.io

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Januarska depresija nije mit nego je simptom SAD-a, sezonskog afektivnog poremećaja

Jučer ujutro me na mobitelu dočekala vrlo čudna poruka od prijateljice koja živi u Briselu, poslana negdje u gloho doba noći, koja je glasila:...