Izložba “Žene kroz vrijeme”: predstavljamo nekadašnju sopransku divu Bahriju Nuri Hadžić

Postoje žene koje su obilježile jednu epohu i koje su svojim radom i talentom ostavile neizbrisiv trag, a o kojima historija nije mnogo pisala. Povodom 8. marta, Bingo City Centar Tuzli nas je na poseban način podsjetio na BH žene u našoj historiji na izložbi “Žene kroz vrijeme”.

Izložba koja je trajala od 8. do 12. marta se sastojala od inspirativnih priča prvih BH naučnica, umjetnica i doktorica, koje su pomjerale granice društva i svojim talentom razbijale stereotipe ovog podneblja. Jedna od takvih žena je bila i Bahrija Nuri Hadžić – prva sopranistica iz Bosne i Hercegovine koja je bila svjetski poznata i čiji je glas zadivio mnoge umjetničke genije, među kojima je bio i Richard Strauss.

Djetinjstvo u Hercegovini i prvi muzički koraci

Djetinjstvo Bahrije Nuri Hadžić se veže za Mostar, odakle je poticao i njen otac Osman Nuri Hadžić, veliki intelektualac i književnik koji je radio i stvarao krajem 19.-og i početkom 20-og stoljeća. Bahrija Nuri Hadžić rođena je 4. marta 1904. godine, a potičući iz veoma obrazovane porodice, njeno odrastanje se razlikovalo od većine tadašnjih djevojaka, s obzirom da je Bahrija imala mogućnost školovanja te je bila podržana od strane svojih roditelja u svom akademskom razvoju. Nakon završetka osnovne škole svoju naobrazbu Bahrija je nastavila u katoličkom samostanu kod časnih sestara.

Počevši razvijati afinitet prema muzici, Bahrija je pohađala paralelno sate klavira i violine. Primijetivši da će Bahriji biti potrebna veća mogućnost za muzičku nadogradnju, porodica Nuri Hadžić se preselila u Beograd, gdje je Bahrija upisala Srpsku muzičku školu. Tu je nastavila sa učenjem klavira, a veoma brzo započinje i sa satovima pjevanja. Njena posvećenost i istrajnost u muzičkom školovanju kao i talenat za pjevanje su ubrzo prepoznati, te je Bahrija svoj studij nastavila na Muzičkoj akademiji u Beču.

Umjetnički uspon i osvajanje evropske scene

U Švicarskoj slijedi njen umjetnički uspon, ali i prvi profesionalni angažmani koji će je odvesti u opersku i pozorišnu kuću u Bernu. Tokom svog boravka i rada u Bernu, Bahrija je otpjevala 23 premijere i obnove. Veliku zapaženost je ostvarila igrajući ulogu Lulu u operi austrijskog kompozitora Albana Berga u Zürichu 1937. godine. Nedovršena opera “Lulu” je bila namijenjena Bahriji, koju je Alban Berg ranije čuo u njenim čarobnim izvedbama opere “Salome”.


“Lulu” se smatra kao jedno od njaznačajnijih operskih djela 20.-og stoljeća, a priča prati mladu i fatalnu ženu složenog portreta. Lulu je žena koju svi muškarci žele, a koja doživljava silaznu životnu putanju, bivajući i žrtva i okidač za destrukciju. Bahrija je kao operska pjevačica prva tumačila ulogu Lulu po želji samog kompozitora, a njena sjajna interpretacija u svjetskoj premijeri je Bahriju proslavila i utabala staze ka evropskoj i svjetskoj sceni.


Pročitajte više: Rosa Luxembrug bila je žena ispred svog vremena


Straussova Salome i muza

Ova nesvkadišanja priča se mogla činiti kao san za jednu mladu ženu koja je dolazila sa prostora u kojem su javni nastupi i publicitet početkom 20.-og stoljeća bili nezamislivi i teško dokučivi. No, ovo je bio tek Bahrijin početak, jer ona je nastavila da dira srca publike, pa čak možda i onih koji su bili probirljiviji i okrenuti ka kritici. Bahrija je svoje uspjehe u Evropi nastavila da niže, te se može reći da je bila prva žena iz Bosne i Hercegovine koja je u to doba živjela evropski san velike sopranistice.

Bahrija je gostovala u mnogim evropskim gradovima, gdje je publika mogla čuti njene vokalne i tehničke sposobonosti te mogućnost interpretiranja najrazličitijih operskih uloga. Među raznovrsnim operskim repertoarom koji je izvodila, Bahrija je svoju umjetničku izvrsnost operske pjevačice ostvarila sa ulogom Salome, za čije izvođenje je dobila mnoge pohvale. “Salome” je opera kompozitora Richarda Straussa, a koja je nastala na priči čuvenog irskog pisca, Oscara Wilde-a.

U Zürichu 1939. godine, pod dirigentskom palicom lično Richarda Straussa, Bahrija je jednom zauvijek potvrdila svoj nenadmašni talenat i izvrsno vokalno umijeće. Pružala je neiscrpnu inspiraciju kompozitorima i izazivala divljenje, a Richard Strauss je izjavio da je Bahrija bila Salome koju je čekao 35 godina. Na njenu ljepotu niko nije ostajao ravnodušan pa čak ni Strauss, koji ju je smatrao najljepšom i najboljom Salome ikada.

Umjetnički doprinos bosanskohercegovačkoj kulturi i umjetnosti

Bahrija Nuri Hadžić predstavljala je rijetku pojavu na bosanskohercegovačkoj sceni, zbog široke naobrazbe koju je stekla kao žena, kao i uspješnog ostvarenja međunarodne umjetničke karijere. Do 1960. godine, Bahrija je nastupala u Beogradskoj operi, gdje je dobila titulu prvakinje. Ona je ujedno i prva žena iz Bosne i Hercegovine koja je kao operska pjevačica ostavila dubok trag u operskim izvedbama na evropskoj i jugoslovenskoj sceni tokom prošloga stoljeća. Bahrija je sebe nazivala Mostarkom, te je tokom života isticala ponosno svoje porijeklo. Njen umjetnički i kulturološki doprinos je nemjerljiv i ostaje kao vrelo inspiracije ostvarivosti snova i velike hrabrosti.

Photo: Canva

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Težak je ovaj 11. jul…

Danas sam na šporetu skuhala fildžan kahfe. Iznijela sam ga na balkon i proučila El Fatihu. Kahfu neću popiti, ona nije za mene. Molitvom...