Amila Pilav Velić:”Dokazala sam sebi da mogu biti jednako uspješna i u “muškom” korporativnom svijetu i u akademiji”

Kada je prije pet godina organiziran prvi Sarajevo Innovation Summit niko nije ni pomišljao da iza sjajne organizacije tog događaja stoji žena. Amila Pilav Velić, jedna je od najpoznatijih stručnjakinja u ovoj zemlji u segmentu inovacijskog managementa, vanredna profesorica Ekonomskog falkulteta Univerziteta u Sarajevu, žena koja predvodi Centar za evaluaciju i istraživanje politika i Centar za istraživanje i edukaciju akademskog osoblja i koja je idejna tvorkinja i osnivačica Sarajevo Inovation Summita.

Prva sam u BiH uvezla voz nafte!

Kad te cijeli život prati status odlikašice, učenice i studentice generacije, logično je da svi pomisle da tvoja dilema vezana za studij medicine ili ekonomije treba da prevagne u korist medicine. Međutim, u Amilinom slučaju desio se potpuno drugačiji scenarij. U Bošnjačkoj gimnaziji, koju je tada pohađala, u četvrtom razredu početkom 2000-tih uveden je zanimljiv smjer s bilingualnom nastavom, koji je kombinirao management, informatiku i  matematiku. Tada se naprosto zaljubila u management i odlučila studirati ekonomiju. Iako je bila studentica svoje generacije, vrlo dinamična i znatiželjna, činilo joj se da je ostanak isključivo u akademskoj zajednici promašaj. Odlučila je prihvatiti vrlo atraktivnu ponudu za poziciju poreznog savjetnika u tada tek osnovanoj Upravi za indirektno oporezivanje. No, vrlo brzo je shvatila da je to previše statičan posao za nju i prešla je u Uniqa osiguranje na poziciju savjetnice pri Upravi, a nedugo poslije je prihvatila ponudu kompanije Luk Oil koja je tada započinjala poslovanje u BiH. 

prof.dr. Amila Pilav Velić

Zajedno sa jednim kolegom prvi smo uvezli voz nafte iz luke Ploče do Zenice. Niko dotad nije uvezao naftu teretnim vozom, jer se i dan danas nafta uvozi isključivo cisternama. Sjećam se da sam sjedila jednu noć do jedan ujutro pored telefona, jer su nas zvali te noći da nam kažu da voz ne može pod tim teretom da se popne preko Bradine, jer čak ni Talgo vozovi ne mogu da pređu preko te kritične dionice Bradine ni dan danas. Tada su iz Željeznica BiH nekim specijalnim alatima gurali te šine da voz prođe. Voz je na kraju prošao uspješno i to je bila ogromna količina visokokvalitetne nafte koja nikad prije nije došla na tržište BiH i s kojom smo mi te 2007. oborili cijenu nafte na tržištu”, prisjeća se Amila. Priznaje da joj je “tada bilo važno što je sebi dokazala da može da bude uspješna u  muškom korporativnom svijetu, pogotovo u toj berzovnoj industriji visokotarifne robe”. 

Sjećam se jedne prilike kada je na našem Fakultetu gostovao poznati hrvatski manager Emil Tedeschi, koji je tada rekao studentima u amfiteatru: “Nemojte da mi o biznisu pričaju oni koji nikad nisu prodali bar kamion robe”. Ja sam se samo nasmijala misleći “pa ja sam prodala voz robe”. Bilo mi je to ogromno priznanje, profesionalna satisfakcija, i kad danas o tome pričam svojim studentima to im zvuči nevjerovatno”, prisjeća se uz osmijeh Amila.

Taj joj je uspjeh bio veliki zamajac u karijeri jer je shvatila da nije samo akademac i štreber, nego neko ko s velikim znanjem i samopouzdanjem može napraviti bilo kakav poslovni uspjeh. No, briga prema porodici i malom djetetu koje je zahtijevalo veću prisutnost, a također i nedovršen magistarski rad, primorali su je da donese odluku o povratku u akademsku zajednicu.

Istraživanje u segmentu inovacija je odredilo njenu akademsku karijeru

Svako je svoje akademsko istraživanje Amila nastojala povezati sa praktičnim aplikacijama, priznajući da ne vidi previše smisla “da istražuje nešto što će imati samo teorijski doprinos”.

prof.dr. Amila Pilav Velić

Veliki mi je izazov bio šta doktorirati, jer nisam mogla pronaći adekvatnog mentora, nisam mogla da dobijem ovdje prave informacije o tome šta su novi trendovi. Slučajno sam upoznala profesoricu sa Univerziteta u Sydneyu, koja mi je otkrila novi koncept u inovacijskom managementu. To su tzv. otvorene inovacije, koje su prednost za mala i srednja preduzeća, a također i za manje razvijene ekonomije koje imaju ograničene resurse, tamo gdje nemate adekvatnu podršku Vlade. U tom konceptu otvorenih inovacija jako je važno da kompanije rade na razvoju novih usluga i proizvoda, zajedno sa kupcima, dobavljačima i sa drugima istraživačkim institucijama kroz saradnju i kolaboraciju. Dosadašnja paradigma su bili zatvoreni koncepti, koji su podrazumijevali da je tvoj poslovni model tvoje kompetitivno oružje, poslovna tajna, da ne trebaš svoja dostignuća dijeliti s drugima. Međutim, koncept otvorenih inovacija je to potpuno obrnuo. Mi sad govorimo  o triple modelima, gdje imaš suradnju javnog i privatnog sektora i akademije, odnosno istraživačkog sektora. To je koncept koji se savršeno primjenjuje u Americi, Njemačkoj, Skandinaviji i odnosi se na sve vrste inovacija, od inovacija dizajna proizvoda, proizvodnje do pakovanja”, kaže Amila.

U Berlinu na Freie Universität 2016. je završila svoj postdoktorski studij iz inovacijskog managementa kod prof. Carsten Drehera, šefa odsjeka za inovacijski management na Freie Universität. Tamo je upoznala metodologiju stvaranja koncepta inovacijskih inkubatora proučavajući najbolje prakse u izdavačkoj kući Axel Springer koji su zajedno sa Plug and Play stvorili prvi inovacijski akcelerator u Berlinu i željela je po povratku osnovati inovacijski hub u BiH, ozbirom da u regiji nije postojao niti jedan ozbiljan akcelerator ideja tog tipa u okviru akademske zajednice. 

Iako je kod nas u akademskoj zajednici preovladavalo mišljenje kako “generirati nove ideje može samo neko rođen za inovatora”, postoje jasne metode i vještine kako se to može naučiti. Amila je nakon povratka sa postdoktorskog studija u Berlinu prije pet godina, bila osnivačica tzv. In house projekta za studente Univerziteta u Sarajevu. Nastao je tako inkubator za poduzetničke inovacije, Grow up business inovation hub na Ekonomskom fakultetu, koji su realizirali uz podršku Vlade Kantona Sarajevo. 

prof.dr. Amila Pilav Velić

Vratila sa se iz Berlina puna entuzijazma da i ovdje to isto napravim, ali sam naišla na prepreke tipa “zašto će nam to, nije vrijeme za takve stvari ovdje”. Shvatila sam da okruženje nije zrelo za inovacijske projekte i mi smo nažalost u međuvremenu izgubili utrku s tim trendom. Sada su već u velikoj mjeri diskreditirane takve ideje, jer je mnogo projekata u međuvremenu propalo. Inkubator ideja nije cooworking prostor, jer se kod nas sve svelo na iznajmljivanje stolice. Mi s takvim projektima ne možemo više nešto ozbiljnije napraviti, ali ne odustajemo. Uveli smo multidisciplinarni pristup i kroz naše programe je dosad prošlo preko 68 start up-a”, otkriva nam prof. Velić.

Nizak kvalitet poslovnih ideja zbog lošeg obrazovanja

Učestvujući u većini programa kao evaluator ideja u inovacijskom inkubatoru spoznala je vrlo poraznu činjenicu da “mi u BiH imamo jako nizak kvalitet ideja zato što je obrazovni sistem zakazao, od predškolskog do visokog obrazovanja”. Amila priznaje da obrazovanje zahtijeva radikalnu reformu, ali je istovremeno svjesna da niko nema snage da tu reformu i sprovede. 

Taj kvalitet ideja dolazi sa znanjem. Kad mi dođe student s 20 godina ja tu više ne mogu puno promijeniti. Shvatila sam da jedino kroz te interdisciplinarne timove mogu raditi, da moram povezati interdiciplinarno studente s različitih fakulteta, jer Diversity drives inovation”, priznaje Amila.

Ističe također vrlo zanimljive poslovne ideje koje je mentorirala, a o kojima smo i mi pisali poduzetničke priče, od Sherbetlooka, Flora handmade, Elird nakita, Ferhadija Ted Talks i drugih. 


Pročitajte više: Nejra Salkić: Sherbetlook je spoj modernog i tradicije


Razgovarajući s poslovnim sektorom u BiH uvidjela je da je većina bila zainteresirana samo za zapošljavanje, a niko nije razmišljao o samozapošljavanju. “ Često su mi govorili ljudi koji su pokrenuli svoje start up-e da njima trebaju dobri mentori koji će im pomoći da uspostave zdrav business model, a da im ne treba pretjerana financijska podrška, da će se za nju nekako snaći”, kaže Amila.

Međutim, navodi da trenutno i u svijetu vlada trend da inovacijski inkubatori služe kao baza za regrutovanje kreativnih ljudi. “Otvore se nove ideje, dođu mentori iz korporativnog svijeta kojima se svidi ideja, i oni onda nude primamljive ponude tim inovatorima da pređu kod njih raditi i na taj način “usisaju” tog inovatora i ubiju start up”, kaže Amila.

U BiH se ne poštuju standradi za start up-e na javnim pozivima

Također je vrlo razočarana vladajućim trendom u našoj zemlji gdje smatra da ne postoji volja, strategija i plan za realizaciju inovacijskih ideja, jer se niko njima ozbiljno ne bavi. 

Gledala sam često dodjele sredsatava u nekim pozivima za start up-e. Pa, tamo imate od pekara, pedikira, manikira do šiša barova.To nema veze sa inovacijom, ni održivim biznisom, ni start up-ima. Postoje jasni standardi šta je start up. To nije tek otvorena firma kojoj daješ sredstva samo da zadovoljimo financijske elemente nekog javnog poziva”, podsjeća Amila.

Za inkubacijske ideje smatra da ne treba biti bojazni, jer smatra da kad je poduzetnik ili poduzetnica otvoren/a za inovaciju niko ne može da iskopira tvoj biznis.

Ti imaš svoj know how, svoja specifična znanja i vještine i to ne može niko iskoprati, jer to na kraju bude samo blijeda kopija. To specfičnost ideja i vještina udružena sa znanjem je prirodna zaštita u tom konceptu otvorenih inovacija. I nema porebe tu voditi računa o uvođenju nekih posebnih patenata”, tvrdi Amila.

Nedavno je istraživanje koje su sproveli u Centru izvrsnosti za istraživanje i evaluaciju politika jasno pokazalo da mi u BiH nemamo poticajno okruženje za poslovne inovacije i da nema evaluacije sprovođenja istih. 

Prof.dr. Amila Pilav Velić

Mi nemamo odgovorne politike koje su bazirane na realnim politikama u zemlji. Dešava se da često prepisujemo politike koje vladaju u Njemačkoj, Švicarskoj, a nemamo temelje za ostvarivanje takvih politika. To su mjere podrške koje nisu baziarne na realnim politikama, nisu evidence based politike. Moraš imati mjere koje su skrojene za tvoju situaciju. To se dešava zbog toga što mi nemamo dovoljno znanja, nemamo dovoljno kompetentnih ljudi koji sjede na određenim pozicijama moći i koji imaju moć odlučivanja vezano za politike koje mogu mijenjati okruženje. Mi pokušavamo raditi taj advocacy, educirati javnost i donosioce odluka, pričati im o tome, pružiti podršku. Međutim, kod nas je ustvari na snazi jedno opasno politikantsvo, “ako nisi u mom političkom bloku bez obzira koliko tvoje ideje bile dobre ja mislim da to nije dobro i pobijediće one ideje za koje ja mislim da su dobre”. Mislim da će nas ta egocentrična politika “ja sve znam, jer ja sam ministar koji donosim odluke, objaviću to na društvenim mrežama i to će mi donijeti 100 000 glasova”, ta virtuelizacija politike će imati dalekosožne negativne posljedice. Jer, danas je cool objaviti da si potpisao ugovor o start up-ima, a šta će biti impact od svega toga, koga briga”, ističe Amila.

U svom privatnom životu sretna je majka dva dječaka, s kojima nakon napornog poslovnog dana uz prepričavanje dogodovština iz škole, voli gledati filmove uz kokice koje sami naprave. No, iako za sebe tvrdi da je klasična financijašica koja je sklona rutinama i najsigurnije se osjeća uz unaprijed utvrđenu agendu u mobitelu, najviše je opušta kuhanje neobičnih, atraktivnih jela i uređenje enterijera.

U Amilinom kalendaru je odavno boldiran crvenim datum 1.12.2022. kada je planirano peto, jubilarno izdanje Sarajevo Innovation Summita, najveće konferencija o inovacijama u regiji, koji će i ove godine okupiti preko 400 stručnjaka iz teme energetske neovisnosti koja je glavna tema ovogodišnjeg sumita. 

Photo: Imrana Kapetanović/Radoš Jovanović/Nikola Rakita/

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Sestre Irma Krvavac i Erna Saljević: Freya i Anre by Erna...

Iako su obje horoskopske Lavice, kad upoznate ove dvije sestre, Irmu Saljević Krvavac i Ernu Saljević, na prvu biste rekli da se ni “u...