Kako osnovati obrt i što morate znati o tom obliku poslovanja?

Poslovi, a pogotovo njihovo radno vrijeme, fleksibilniji su nego ikad, a pojmovi poput obrta i freelance poslovanja sve su učestaliji. Njihova suštinska razlika može imati značajan utjecaj na način na koji pojedinci obavljaju poslove. Mnogi se upuštaju u samozapošljavanje i važno je razumjeti ključne razlike između ovih pojmova, kako bismo mogli donijeti prave odluke. O freelancingu je već pisano, a sada je na redu obrt.

Što je obrt i tko je obrtnik?

Na samom početku važno je definirati ključne pojmove.

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od strane fizičkih lica sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrtnik je fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih lica sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu u skladu sa propisima iz oblasti radno – pravnih odnosa.

Obrt nema status pravnog lica i ne predstavlja potpuno različit subjekt od njegovog osnivača. Za sve obaveze obrta odgovara njegov osnivač cjelokupnom svojom imovinom, što znači da povjerilac može posegnuti za privatnom imovinom osnivača.

Obrt je termin koji se koristi u FBiH, dok se u RS-u koristi izraz samostalni preduzetnik. U svojoj suštini radi se o istom obliku poslovanja.


Pročitajte više: Firma ili obrt? Advokatica savjetuje s kojim pravnim oblikom početi svoje poslovanje


Vrste obrtničke djelatnosti

Postoje različite vrste obrtničke djelatnosti. Fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i nema zasnovan radni odnos, može obavljati obrt kao osnovno zanimanje.

Fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i ima zasnovan radni odnos, može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, osoba koja je već u radnom odnosu (ima zaključen ugovor o radu kod nekog poslodavca na puno radno vrijeme), isključivo samostalnim radom maksimalno 20h sedmično, penzioner bez sedmičnog ograničenja.

Fizičko lice koje ispunjava opšte uslove, može obavljati obrt kao dodatno zanimanje, osoba koja je u radnom odnosu ili penzioner bez sedmičnog ograničenja, isključivo putem voditelja obrta, koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati opšte i posebne uslove za obavljanje obrta.

Obrti se mogu obavljati i sezonski najduže devet mjeseci u toku jedne kalendarske godine. Popis obrta koji se mogu obavljati sezonski i uslove za njihovo obavljanje propisuje Ministar na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

Obrtničku djelatnost može zajednički obavljati više fizičkih lica, a najviše deset. Fizička lica mogu zajednički obavljati obrt ako ispunjavaju opšte uslove, te da najmanje jedno lice ispunjava posebne uslove za obavljanje obrta. Međusobni odnosi i odgovornosti lica koja zajednički obavljaju obrt uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom organu prilikom osnivanja obrta.

Kako registrirati obrt?

Podnošenje zahtjeva u općinskoj službi gdje će biti sjedište obrta – gdje će se obavljati djelatnost. Zahtjev za upis se pribavlja u općini ili u elektronskoj verziji. Nakon dobivenog rješenja o registraciji obrta potrebno je izraditi pečat te se registrirati kod Poreske Uprave. Nakon preuzimanja ID broja, obrtnik je u obavezi da prijavi primarnu djelatnost u uredu Federalnog zavoda za statistiku. Naredni korak je otvaranje transakcijskog računa te pokretanje procedure za fiskalizaciju.

Koje su vaše obaveze nakon što osnujete obrt?

Postoje i neke obaveze nakon osnivanja obrta. To su:

  • Posjedovanje fiskalne kase
  • Ukoliko promet u toku jedne kalendarske godine prelazi 100.000,00 KM potrebno je registrovati se u PDV sistem
  • Uplata godišnje članarine obrtničkoj komori
  • Godišnja prijava za komunalnu taksu
  • Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051)
  • Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053).

Pored navedenog, obrtnici su dužni voditi poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak, i to:

  • Knjiga prihoda i rashoda (Obrazac KPR—1041)
  • Knjiga prometa (Obrazac KP-1042)
  • Popisna lista dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043)
  • Evidencija o potraživanjima i obavezama (Obrazac EPO-1044)

Obrtnik je dužan otpočeti sa obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja obrta.


Pročitajte više: Objavljene su osnovice za obračun doprinosa u 2024


Koje su prednosti poslovanja u formi obrta?

Prednost poslovanja u formi obrta/SP je što je moguće privremeno obustaviti obavljanje djelatnosti. U FBiH, privremena obustava je moguća u trajanju do jedne godine o čemu obrtnik pisanim putem obavještava nadležni organ najkasnije u roku od sedam dana od dana obustave.

U RS-u, djelatnost je moguće privremeno obustaviti u ukupnom trajanju do šest mjeseci u periodu od dvije godine, što se ostvaruje podnošenjem zahtjeva nadležnom organu uz navođenje razloga za privremenu obustavu. U oba entiteta, izuzetno obustava je moguća i u na duži period, npr. period do dvije/tri godine u slučaju bolesti ili više sile odnosno na period do tri godine u slučaju korištenja porodiljskog odsustva.

Jedna vrlo važna prednost obrtnika odnosi se na način plaćanja poreza, a posebno poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Najveći broj obrtnika plaća porez na dohodak, pri čemu se oporezuju samo oni primici koji su stvarno naplaćeni od kupaca, a jednako se tako u izdatke priznaju samo oni iznosi koji su plaćeni dobavljačima.
Isto pravilo vrijedi i kod PDV-a, tj. obrtnici su dužni obračunati i uplatiti samo porez na dodanu vrijednost po naplaćenim računima, za razliku od pravnih lica koja PDV obračunavaju i plaćaju na sve izdane račune za obavljene usluge ili isporučene proizvode.


Pročitajte više: Mali vodič kroz PDV: Stručnjakinja objašnjava sve što trebate znati


Da li freelanceri moraju osnovati samostalnu djelatnost?

Ukoliko se prihodi freelancera ostvaruju u kontinuitetu, te ukoliko postoji namjera da se aktivnosti ponavljaju radi ostvarenja dohotka, freelanceri moraju registrovati djelatnost.

Obrt je regulirani oblik poslovanja, što znači da primjenjivi propisi definiraju u kojim slučajevima mora postojati poslovni prostor, uslove za obavljanje djelatnosti, računovodstvena pravila i sl. Međutim, u poređenju sa d.o.o., obrt je značajno fleksibilniji oblik poslovanja u smislu nivoa reguliranosti.


Pročitaj više: Za i protiv freelancinga, da li je ovo pravi izbor za vas?



Prednosti registrovanja obrta za freelancera

  • Svi troškovi koji su vezani za poslovanje mogu se pravdati čime se umanjuje osnovica za plaćanje poreza (npr. troškovi kupovine računara, stručnih edukacija, troškova interneta i sl.)
  • Vlasnik obrta plaća 10% poreza na razliku prihoda i troškova.
  • Plaćanjem doprinosa i poreza, freelancer stiče pravo na zdravstveno osiguranje te radni staž.
  • Freelancer osnivanjem obrta može zaposliti radnike.

Autorica: Emina Tahirović, direktorica Markart d.o.o.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

poticaji za novoosnovane poslovne subjekte

Imate poslovnu ideju? Prijavite se za ove financijske poticaje s inkubacijom

Mladi, ambiciozni, kreativni, sa perspektivnom poslovnom idejom... Ako odgovarate ovom opisu, ove godine svoju ideju možete realizovati u novosnovanom Inkubatoru Centra za napredne tehnologije...