U februaru smo obilježili Dan žena u nauci i pitamo zašto su žene u nauci u BiH lošije pozicionirane od muških kolega?

U trenutku kada ispraćamo ovogodišnji mjesec februar podsjetićemo se na Internacionalni dan žena i djevojaka u nauci koji smo obilježili 11. februara ove godine. Kada je 22. decembra 2015. godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena rezolucija o utemeljenju Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci jedna od vodilja te rezolucije je bila istaknuti važnost prisutnosti žena i djevojaka u naučnom svijetu i potaknuti djevojčice da biraju naučna zvanja kao svoja buduća zanimanja. Ove godine se Women in Adria BIH priključila obiježavanju Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci i stoga smo našu prvu “Konferenciju za žene u pharma biznisu i nauci” organizirali 22. februara, u mjesecu u kojem se obilježava Internacionalni dan žena i djevojaka u nauci.

Žene su u nauci lošije pozicionirane od muških kolega

Za položaj žena u svijetu nauke obilježavanje ovog Dana posebno posvećenog svim naučnicama i istraživačicama u svijetu, od tehničkih do prirodnih nauka, od iznimne je važnosti. Podsjetićemo da su ove godine Ujedinjene nacije obilježavanje Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci fokusirali na ulogu žena i djevojaka i nauke u odnosu na ciljeve održivog razvoja u svijetu i na taj način su željeli učvrstiti globalnu političku i ekonomsku zajednicu sa ženama i djevojkama u nauci, jačajući veze između nauke, politike i društva za strategije usmjerene ka budućnosti. Ovogodišnji slogan je bio Innovate. Demonstrate. Elevate. Advance. Sustain. ( I.D.E.A.S.).

Međutim, ono što je daleko zabrinjavajuće je položaj žena u svijetu nauke gdje su žene dakako daleko lošije pozicionirane od svojih muških kolega, govoreći o broju istraživačica u naučno istraživačkim timovima. Podatak da su od 33,3% svih istraživača, samo 12% članova nacionalnih akademija nauka u svijetu žene vrlo je poražavajući i dovoljno govori sam za sebe. Ništa bolja situacija pretpostavljamo nije ni u BiH. A taj odnos stalnog minimiziranja utjecaja i zastupljenosti žena na vodećim pozicijama unutar akademske zajednice, jednako kao i poslovne zajednice, nas u BiH se itekako tiče.

Veći broj žena diplomira u odnosu na udio zaposlenih žena u STEM-u u BiH

Prema izvještaju UNESCO-a iz 2015. godine 37% svih istraživača u nauci u BiH su žene. Međutim, u sektoru visokog obrazovanja, gdje je veća zastupljenost naučnika i istraživača, samo 29% profesora na univerzitetima u BiH su žene. Dalje, prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2019. godine, žene su u BiH u prosjeku činile 49,1% radne snage. Međutim, zastupljenost žena u nekim specifičnim naučnim disciplinama i istraživačkim poljima vjerojatno će se znatno razlikovati, ovisno o području i drugim faktorima.

!Konferencija za žene u pharma biznisu i nauci”

Prema podacima iz 2021. godine, žene su činile manje od trećine svih zaposlenih u naučno istraživačkim institucijama u BiH. Prema izvještaju UNESCO-a iz 2021. godine, udio žena koje su diplomirale u području zdravstvenih nauka je 73,4 %, a prirodnih nauka 71,9%, no unatoč vrlo visokom broju žena koje su diplomirale u tim oblastima udio žena koje su zaposlene u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u BiH iznosi samo 23%. Ti podaci ukazuje na veliku rodnu neravnopravnost u ovom sektoru, ali i ogromnu disproporciju u zapošljavanju žena u sektorima prirodnih i tehničkih nauka u odnosu na broj žena koje studiraju i diplomiraju na srodnim fakultetima.


Pročitajte više: “Konferencija za žene u pharma biznisu i nauci” pokazala je da su znanje i nauka neraskidivo vezani s biznisom i poduzetništvom


Isti Izvještaj također navodi da su žene u BiH u području prirodnih nauka i matematike podzastupljene, dok su nešto bolje zastupljene u područjima društvenih i humanističkih nauka. Također se ističe da žene u BiH često nailaze na diskriminaciju i predrasude u STEM sektoru.

Zašto je udio žena u sektoru nauke manji od udjela muškaraca u BiH?

Prema podacima Eurostata, udio žena u nauci i inženjerstvu u BiH bio je 38,9% u 2019. godini, dok je prosjek EU-a iznosio 42,7%. Još uvijek je to nedovoljan udio poredeći ga sa udjelom zaposlenih muškaraca u sektoru nauke i STEM sektoru u BiH. Zašto je to tako?

Postoji definitivno nekoliko vrlo jakih faktora koji doprinose manjoj zastupljenosti žena u nauci i STEM sektoru u BiH, a neki od tih faktora su:

  1. Sociokulturološki faktori: Patrijarhalna društva, kao što je naše, tradicionalo su imala rodno određene uloge i očekivanja, što je utjecalo na ženski pristup obrazovanju i karijeri. U nekim dijelovima svijeta, a nerijetko i u mnogim dijelovima BiH, žene su i dalje ograničene stereotipima koji sugeriraju da su prirodno manje sposobne za rad u STEM sektoru.
  2. Niska razina obrazovanja: U nekim dijelovima BiH i drugim zemljama, ženama nije pružena jednaka razina obrazovanja kao muškarcima, što jeste uveliko ograničilo i dalje može biti ograničavajući faktor za mogućnosti djevojaka i žena za uspjeh u STEM područjima.
  3. Nedostatak modela uspješnosti: U nedostatku ženskih uzora u naučnim karijerama, djevojke i žene možda nemaju dovoljno inspirativnih modela za pratiti i usmjeravati svoju karijeru.
  4. Diskriminacija i predrasude: Žene su često izložene predrasudama i diskriminaciji na radnom mjestu, što ih može odbiti od nastojanja da naprave naučnu karijeru ili karijeru u STEM sektoru.
  5. Nedostatak radnih mjesta: U BiH, kao i u drugim zemljama, mogućnosti za zaposlenje u nauci i istraživanju, te STEM sektoru su često ograničene, a konkurencija za radna mjesta je vrlo jaka.

Kako poboljšati položaj žena i djevojaka u nauci u BiH?

Vodeći računa o zastupljenosti prethodno nabrojanih faktora u novim strategijama razvoja naučno-istraživačkih programa i drugih civilnih i društvenih inicijativa i programa koje podupiru ravnopravnost spolova u obrazovanju i nauci, u BiH se značajno može povećati zastupljenost žena u nauci u BiH. Prisutan je sve veći interes za promicanje rodne ravnopravnosti u STEM-u u BiH i širom svijeta, a postoji i mnogo organizacija i civilnih inicijativa koje se bave ovom problematikom. Stoga, možemo reći da postoji nada da će se situacija za žene i djevojke u STEM-u u BiH poboljšati u skorijoj budućnosti.

Stoga, u cilju povećanja broja žena u STEM-u u BiH, neke organizacije i inicijative su već godinama fokusirane na pružanje podrške djevojkama u školama i na fakultetima, kao i na promicanje naučnih i istraživačkih karijera među djevojkama i ženama. Također se poduzimaju mjere za borbu protiv predrasuda i stereotipa u STEM-u i za poticanje društvenog i kulturnog okruženja koje će pružati nužnu podršku ženama u oblasti nauke i STEM-a.

Superžene, supernaučnice

Također, sve su prisutnije i inicijative koje se bave poboljšanjem radnih uvjeta i osiguravanjem jednakih mogućnosti za napredovanje za žene u STEM-u u BiH, što uključuje i poticanje političkih akcija i zakonskih propisa kojima će se konstantno i dosljedno promicati rodna ravnopravnost u STEM-u.


Pročitajte više: Elmana Pelko: Žene informatičarke su liderice novog virtuelnog doba


Stoga smo i mi u Women in Adria BiH prepoznali da je iznimno važno danas razgovarati o položaju žena u akademskoj zajednici u BiH, s posebnim naglaskom na žene naučnice i istraživačice u sektoru farmacije, biotehnologije i medicine. Tako smo odlučili povezati žene iz farmaceutskog biznisa i industrije i akademske zajednice organizirajući našu prvu “Konferenciju za žene u pharma biznisu i nauci” 22. februara. Zbog vrlo nepovoljnog položaja žena na rudkovodećim pozicijama u toj branši i malom udjelu žena na rukovodećim pozicijama u akademskoj zajednici u BiH ovu smo Konferenciju posvetili ženama koje su istovremeno i naučnice i profesorice, istraživačice i poduzetnice, ženama iz akademske zajednice i svijeta pharma industrije, ženama koje su mijenjale karijere, pokretale svoje poduzetničke priče, a istovremeno su uvijek bile inspirirane temeljima koje su sticale tokom svoje akademske karijere.

Uzimajući u obzir sve gore pobrojane trendove i inicijative, možemo ipak biti optimistični u vezi s budućnošću za žene i djevojke u sektoru nauke i STEM-u u BiH. Ukoliko se ove inicijative nastave i kvalitetno utemelje, naučna zajednica u BiH i šire će postati bogatija i raznolikija, a žene će dobiti priliku da postanu lideri u ovom važnom i dinamičnom području. Jer, žene i jesu istinski lideri i u naučnoj zajednici u ovoj zemlji.

Photo: Women in Adria/Pexels

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

izvršna direktorica Nelt BiH

Suzana Sikimić: ‘Nisam osetila da se odričem bilo čega u bilo...

U okviru FMCG industrije, na poziciju izvršnog direktora često dolaze osobe iz prodaje. Ipak, Suzana Sikimić, izvršna direktorica Nelt BiH, na tu je poziciju...
sankcije na radnom mjestu

Batina je iz raja izašla?