Sinoć je u bašti Buybook-a promovirano novo izdanje knjige Aleksandra Hemona “Projekat Lazarus”, jednog od najznačajnijih i najnagrađivanijih bosansko-hercegovačkih i američkih književnika, koscenariste posljednjeg dijela filma Matrix: Resurections, koji danas živi u Chicagu, u Americi.
Promociju je moderirala Kristina Ljevak, a na promociji su govorili Aleksandra Hemon i Velibor Božović, koji je knjigu opremio sa svojim fotografijama.
Roman o čudnoj sudbini Ukrajinca Lazarusa u Americi
Hemonova knjiga Projekat Lazarus je objavljena u izdanju VBZ-a 2009., a ovo novo izdanje Buybook je objavio ove godine. Kako je Kristina Ljevak sinoć izjavila da je ovo knjiga koja je nastala početkom 2000tih i govori o imigrantima, njihovim pričama o identitetima i ponovo je postala aktuelna jer govori o tim “čistim identitetima” i radikalnom odnosu prema imigrantima, što je postalo naša svakodnevica.
Ovaj Hemonov roman postao je jedno od njegovih najpoznatijih djela i Projekat Lazarus je došao do posljednjeg kruga izbora za prestižne nagrade “National Book Award ” i “National Book Critics Circle Award”.
“Vrijeme i mjesto su jedino u šta sam siguran: 2. mart 1908. godine, Chicago. Sve mimo toga u magli je istorije i boli, i tu sad uranjam:…”
“Projekat Lazarus” otvara vrata pripovijesti o turobnom putovanju zemljom mrtvih utemeljenoj na dvije paralelne priče, jednoj o posve čudnoj smrti Lazarusa Averbucha, mladog istočnoeuropskog Židova i anarhističkog simpatizera koji je, navodno, pokušao ubiti šefa čikaške policije, i pritome bio ubijen. Druga priča portretira životnu pripovijest Vladimira Brika, piscu, bosanskom imigrantu u USA, čiji su preci Ukrajinci. Zaintrigiran čudnom životnom pričom Lazarusa Brik, stranac u zemlji slobode, zaputi se sa prijateljem na putovanje u istočnu Europu, tačnije u zapadnu Ukrajinu, u Galiciju, kako bi istražio Lazarusov život.
Ova je Hemonova knjiga svojevrstan autobiografsko-dokumentarni roman, jer Hemon koristi porijeklo svoje familije za lajtmotiv svog romana Projekat Lazarus. Vrlo dinamičnu i poetičnu višeslojnost ovog djela Hemon je dodatno obojio originalnim crno bijelim fotografijama iz čikaškog arhiva i onim koje je napravio Velibor Božović, Hemonov najbolji prijatelj s kojim je ptivatno putovao u ukrajinu kako bi istražio
“Bush je Einstein za Trump-a”
U vrijeme kada je ovaj roman nastajao i kako je Kristina Ljevak pomenula “spominje se tadašnji američki predsjednik Bush, no u međuvremenu se svašta desilo”, referirajući se na turobna vremena fašizma osokoljenog s vladavinom Trumpa. Hemon je na to odgovorio: “Sad iz ove perspektive Bush izgleda kao Einstein. Ta degeneracija američkog kulturnog i poilitičkog prostora je evidenta. Taj proces je počeo davno, a ubrzao se s Bushom, a sada je ta spirala otišla u nebo, odnosno dovela Ameriku ka dnu.”
Nepresušna tema imigrantskog života u tuđini i njihovih prilgođavanja novoj sredini je i dalje jedna od najintrigantnijih tema u Hemonovom pripovijedanju i kako ej sinoć najavionjegova sljedeća knjiga biće posvećena pričama o imigrantima koje je pronalazio na svojim putovanjima po svijetu i intervjuirao zajedno sa prijateljem i fotografom Veliborom Božovićem.
Photo: Buybook
