Zbog menstrualnog siromaštva pokrenuta je zastupnička inicijativa za ukidanje PDV-a na higijenske proizvode u BiH

Menstrualno siromaštvo je termin koji označava onemogućen pristup higijenskim proizvodima koje žene koriste tokom menstrualnog krvarenja, jednokratni/višekratni higijenski ulošci, higijenska vata i tamponi. Situacija u kojoj djevojčicama, djevojkama i ženama, zbog loše ekonomske situacije, kupovina tih higijenskih proizvoda predstavlja značajno financijsko opterećenje naziva se menstrualno siromaštvo. Pored higijenskih potrepština bitno je naglasiti da se u menstrualno siromaštvo ubraja i nemogućnost kupovine lijekova za bolove, koji su mnogim ženama tokom menstruacije prijeko potrebni za normalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ne treba zaboraviti ni potpuno odsustvo osnovnih higijenskih uvjeta poput prostora u poslovnim zgradama, školama, tržnim centrima, kafićima, restoranima, drugim javnim objektima, koji bi osigurao potpunu privatnost nužnu za održavanje higijene tokom mentsruacije, kao ni pristup toploj vodi i sapunu. 

Zašto je menstruacija još uvijek predmet srama?

Na ovo pitanje nije teško odgovoriti, jer se sa stigmom i sramom zbog menstrualnog krvarenja djevojčice u BiH svakodnevno susreću još od malih nogu i nesvjesno im se usađuje sram zbog menstrualnog krvarenja kao da je to nešto što treba sakriti i što ne treba ni nazivati pravim imenom nego nekim “stvarima”  koje si “dobila” ili nekoj “crvenoj tetki” koja ti je došla u posjetu…

Edukacija vezana za žensko i sexualno zdravlje u koje spada i ova tema u obrazovnom sistemu u BiH, od vrtića do fakulteta, je apsolutno poražavajuća i menstrualni ciklus se u široj drštvenoj zajednici još uvijek promatra kao “nelagoda koja strefi svaku ženu mjesečno” i zbog koje žene imaju pravo da ih se u predmenstrualne i menstrualne dane promatra kao pomalo “lude i živčane”. 

Treba naglasiti da menstrualno siromaštvo nije rezervirano isključivo za žene u zemljama u razvoju, nego se jednako odnosi i na one u bogatim i industrijski razvijenim zemljama. Nažalost, svakodnevne brige i financijske teškoće s kojima se susreću sve žene, a naročito familije s nekoliko ženskih članova, pri nabavci veće količine higijenskih potrepština vezanih za menstrualno krvarenje imaju direktan i vrlo snažan utjecaj na živote djevojčica, djevojaka, žena, ali i transrodnih osoba koje menstruiraju, a pritome i društvo u cjelini osjeća direktan utjecaj zbog izostanka s nastave u školama i na fakultetima, s posla i sa sportskih i drugih aktivnosti.

PDV od 17% na higijenske porizvode u BiH treba hitno ukinuti 

Zabrinjavajući su podaci dobiveni u istraživanju koje je krajem 2020. provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRite iz Hrvatske, koje je pokazalo da je svaka treća žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima. Žene su izjavile da su prisiljene štedjeti zbog previsokih cijena, dok je također prisutan trend kupovine manje kvalitetnih potrepština uvjetovanih nemogućnošću više od 10% žena da kupe dovoljnu količinu uložaka ili tampona. U Bosni i Hercegovini nažalost još uvijek nema relevantnih podataka, jer nije urađeno valjano istraživanje o ovoj problematici, no smatra se da su podaci iz naše zemlje vrlo slični onima iz istraživanja u Hrvatskoj zbog još lošije financijske situacije našeg stanovništva. 

U Bosni i Hercegovini, PDV u iznosu od 17% isti je za sve proizvode i usluge, a reguliran je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Istu poreznu stopu ima i Luksemburg, država u kojoj minimalna mjesečna plaća iznosi oko 4000 KM, a PDV na higijenske proizvode u većini država u Europskoj Uniji iznosi izmđu 3 i 9%. dok je u susjednoj Hrvatskoj visokih 25%. U posljednih par godina bilo je više pokušaja da se ukine ova tzv. jedinstvena stopa PDV-a i uvede diferencirana stopa od 7-8% na proizvode kao što su životne namirnice, dječiju opremu i hranu, lijekove, knjige… no nažalost niti jedna od predlaganih izmjena nisu usvojene u parlamentarnoj proceduri. Istovremeno, postojećim zakonom određeni proizvodi i usluge su potpuno oslobođeni PDV-a, usluge koje pružaju javne poštanske ustanove, promet dobara i pružanje usluga povezanih sa zaštitom djece i omladine iz domena socijane zaštite i mnoge druge, što ukazuje na to da mogućnosti za ukidanje postoji.

Ukoliko pretpostavimo da svakoj ženi mjesečno treba minimalno 2 pakovanja uložaka, jednostavnom računicom dolazimo do podatka da žene koje redovito menstruiraju u prosječnoj dobi od 12-55 god za svog života potroše između 2200-4000 KM na higijenske proizvode, ne uključujući troškove drugih dodatnih proizvoda, tableta za bolove i sl. Ovaj dodatni godišnji trošak pogađa isključivo djevojke i žene, što ukazuje na spolnu neravnopravnost poreznog sustava.

Kako rješiti problem menstrualnog siromaštva?

Razgovarali smo sa zastupnicom Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo i predsjednicom Komisije za ravnopravnost spolova, Vildanom Bešlijom o konkretnoj mjeri za smanjenje menstrualnog siromaštva koju je najavio premijer Kantona Sarajevo, Edin Forto.

Naime, simbolično na Dan žena, najavljeno je kako će u svim srednjim školama Kantona Sarajevo biti dostupni besplatni higijenski ulošci, prateći standard mnogih razvijenih zemalja. „Kao što je i sam premijer Forto rekao, zaista nismo dovoljno bogato društvo da si svaka djevojčica i djevojka u našem Kantonu može priuštiti osnovne higijenske potrepštine. Nažalost, iako je tako, činjenica je da je problem menstrualnog siromaštva i sramoćenja prisutan u našem društvu i da je sama menstruacija još uvijek tabu. Pored ove mjere postoje i druge vrijedne spomena. Sarajevski otvoreni centar (SOC) pokrenuo je inicijativu da se u Bosni i Hercegovini ukine PDV (porez na dodanu vrijednost) od 17% na higijenske potrepštine, koju je u parlamentarnu proceduru Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputio Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke. Ima tu još mnogo prostora za napredak, zasigurno, ali stvari se pokreću i krećemo se naprijed. Nadam se da će Kanton Sarajevo kao pozitivan primjer pratiti i ostali kantoni u Bosni i Hercegovini”, izjavila je zastupnica Vildana Bešlija.

Photo: Privatna arhiva/Unsplash

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE VIŠE

Kako se zaštititi od sve češćih hakerskih napada?

Danas je nemoguće zamisliti svijet bez tehnologije i digitalnih medija, a svakodnevno korištenje sa sobom nosi potencijalne opasnosti od cyber prevara i napada. Mnogi...