Amela Ivković O’Reilly:”Put ka zdravoj prehrani je onaj koji je prihvatljiv za nas i naše tijelo”

Na svakom koraku danas susrećemo različite nutricionističke savjete. Svi znaju šta trebate jesti, zašto, kad, koliko. No, kome vjerovati, koga posušati, pitanje je koje svakodnevno sebi postavljamo. Donosimo vam priču o nutricionistici Ameli Ivković O’Reilly koja je svoje obrazovanje započela u Sarajevu, te ga zbog ratnih okolnosti nastavila u Grazu, a potom i na sjeveru Evrope, u dalekom Dublinu i Londonu. U međuvremenu je postala aktivna članica Udruženja nutricionista Irske, Udruženja nutricionista Velike Britanije i Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije, a trenutno završava svoj magistarski studij na Middlesex univerzitetu u Londonu. 

Praksa na temeljima integrative medicine

Svoj je akademski put Amela nekada davno započela na sarajevskom studiju medicine, a potom ga je nastavila na studiju nutricionizma na Univerzitetu u Dublinu, gdje je napravila i svoje prve korake na jednoj dublinskoj klinici uz svoju profesoricu i mentoricu radeći kao dio tima koji je ubrajao akupunkturistu, herbalisite, osteopate i psihologe. Za sebe voli reći da je to bio njen prvi susret sa integrativnim pristupom zdravlju i da je sretna što je taj princip utemeljen u njenoj današnjoj praksi, gdje je nastavila raditi zajedno sa svim specijalistima iz oblasti medicine kako bi pacijenta podržali u procesu ozdravljenja. 

Često me pitaju koja je razlika izmedju nutricioniste na Balkanu i zapadnog svijeta. Ja sam imala sreću i mogućnost da studiram nutricionizam u Irskoj i Engleskoj i radim u tim zemljama, što me dodatno stavlja u situaciju da mogu dati objektivni pregled standarda koji se ovdje (ne)primjenjuju. Za početak ne postoji profesionalno tijelo koje verifikuje i odobrava ovu ili većinu drugih profesija a zatim pomaže običnom čovjeku da izabere kvalitet na osnovu određenih, striktnih regulacija kao što je nivo obrazovanja, kontinuirano profesinalno obrazovanje i osiguranje. Ja ne bih mogla zakonski raditi u nekoj od zapadnih zemalja ukoliko nemam sve gore navedeno i naravno idealno, što ovdje opet ne postoji,  mogućnost da zdravstveno osiguranje refundira dio ili u potpunosti konsultaciju koja se pruža pacijentu ili klijentu“, priznaje Amela.

Amela Ivković O’Reilly

Svoju je privatnu praksu započela radom na klinikama širom Evrope, ali rad koji ju je dočakao u BiH sa sobom je donio drugačiji izazov u smislu osvještvanja i edukacije ljudi o zdravlju i zdravoj ishrani. “Najveći izazov balkanskog tržišta je nedostatak regulacije, niski standardi i nizak nivo osvještenosti o brizi o sebi. Prosječna osoba će prije potrošiti puno novaca na telefon, torbu ili kozmetičku intervenciju prije nego što će početi kupovati bio hranu, suplemente i redovno vježbati. Stanje se od mog prvog dolaska u BiH 2010. ipak  promijenilo i mislim da malim koracima idemo naprijed“, otkriva Amela.


Pročitajte više: Mejrem Hamzić otkriva kako je nastao njen brand Bashka čokolada


Istražujmo i pronađimo svoj put ka zdravoj prehrani

Amela tvrdi da je provela mnogo godina u ispitivanja važnosti hrane koju jedemo. Najprije je naučila osnove ishrane i ulogu hranjivih sastojaka i njihovu ulogu u našem zdravlju kroz različite medicinske studije. Bilo je nužno saznati kakva je korelacija između određene hrane i bolesti kojima smo okruženi.

Hrana je neko vrijeme postala nešto što treba mjeriti, kontrolisati, ukloniti i izolovati. Studirala sam i eksperimentisala sam sa vlastitom ishranom i počela sam da pronalazim svoj put. Nakon proučavanja ishrane, imala sam priliku da kroz različite kulinarske škole u različitim zemljama širom svijeta završim kurseve kuhanja, saznavajući ono što nisam naučila na fakultetu. Naučila sam puno o okusima, kulturnoj  tradiciji i temeljima zdravlja različitih  zemalja. Moj striktan stav prema hrani, kao nešto što treba manipulisati i upravljati, počeo je da se omekšava, pošto sam bila izložena svijetu zadovoljstva i radosti kuhanja“, priča nam Amela. Tokom godina, radeći na različitim evropskim klinikama i sa različitim klijentima, Amela tvrdi da je shvatila da postoji još jedan faktor koji je u priči o hrani koji potpuno zanemarila. A to je osoba, koja se nalazi u centru naše priče o prehrani.

Sada kad pričam o hrani, čvrsto smjestim osobu u središte te slike. Ne radi se o vođenju kroz lavirint hranljive ishrane i prijedlozima za kuhanje. Riječ je o otkrivanju gdje se nalazi osoba sa svojom svakodnevnom ishranom i navikama u ishrani. Radi se o razumjevanju kako se toj osobi hrana dopada, kako se osjeća dok jede neku hranu, koliko je hrana važna u njihovom svakodnevnom životu i kako im može pomoći da se bolje osjećaju, da stvore osjećaj blagostanja. Konstantno smo bombardovani informacijama iz svijeta nauke, dok saznajemo koliko je važna hrana koju jedemo i odakle ona dolazi, mi se trudimo da pronađemo način da se vratimo sebi. Moramo početi da istražujemo i pronalazimo svoj put ka tijelu u kome se osjećamo dobro i da tražimo odnos prema zdravoj hrani koji je  prihvatljiv za nas“, otkriva Amela.

Amlina kuhija

“Hrana koju jedemo definiše život koji vodimo”

O tome kakve su naše prehrambene navike mogli bi napisati tomove romana od po par hiljada stranica. No, da li smo svjesni svog odnosa prema hrani? Naša potreba za hranom je primarna kategorija, ali naš odnos prema njoj je vrlo složen, jer se naš organizam još uvjek prema hrani odnosi kao da smo u svijetu gdje preživljavamo. Hrana je danas dostupnija nego ikad prije a naša urođena žudnja za slatkišima i mastima, i njihova sveobuhvatna dostupnost, čini se da nas sada vode na put tjelesnog uništenja.

Hrana je danas puna složenih, biološki aktivnih molekula koji imaju ogroman uticaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo – hrana koju jedemo definiše život koji vodimo. No, bez obzira na to koliko su nam naučna istraživanja dostupna, ili koliko smo u mogućnosti da eksploatišemo hranu kao agent zdravlja, mi ćemo još neko vrijeme imati, kad govorimo o hrani, isključivo uživanje u hrani na umu. Hraniti zdravlje i zadovoljstvo u isto vrijeme je za neke osobe nemoguće postići“, tvrdi Amela. Istovremeno svjesni smo da uspostavljanje ravnoteže u zdravoj prehrani može biti teško, preplavljeno komplikacijama i zbunjujuće izmedju ostalog i zbog marketinških poruka proizvođača hrane.

Bosanci i Hercegovci jedu previše brašnaste hrane pomješane sa lošim masnoćama. Naučeni smo tradicionalo da se oslanjamo na kalorije iz žitarica, pogotovo pšenice, jer je to jeftinije i brže! Uz to jedemo previše lošeg mesa i loših masnoća, što je recep za brz put ka autoimunim bolestima i karcinomima. Uzevši u obzir da smo podneblje koje je često prolazilo kroz ratove, potreba da se jede, odnosno prejeda kako ne bismo bili dugoročno gladni i da imamo ‘pozitivan višak’ već je dio našeg geneteskog koda. Na nama je sada da diferenciramo zdravu glad od potrebe da nahranimo duhove prošlih generacija i da smanjimo unos praznih kalorija, iz žitarica, a fokus stavimo na povrće, zdrave masnoće i proteine“, jasno poručuje Amela.


Pročitajte više: Stomatologinja na zemlji svojih ukrajinskih predaka osnovala je vinariju Fazan čija vina obožavaju Francuzi


Nastojeći svoje znanje podijeliti s drugima radila je na edukaciji o zdravim prehrambenim navikama sa zdravom djecom i s djecom oboljelom od malignih oboljenja, sa profesionalnim sportašima. Učestvovala je u kreiranju zdravih navika školske populacije, te radila na različitim projektima obrazovanja djece o zdravom životu i projektima razvoja organske poljoprivrede.

Amela na planini

Formula za očuvanje dobrog zdravlja je u kretanju

Za sebe voli istaći i da je veliki pobornik tjelesnog kretanja, jer je svjesna da je fizička aktivnost krucijalna za očuvanje dobrog zdravlja. “Bitno je početi. Šetnja, brzi hod, odlazak na planinu, ples, biciklo, štagod. Samo se pokrenite. Onda kad se krećete dobijate divne hormone sreće, dopamin i endorfin, i tijelo će željeti više aktivnosti, dobijate bitnu mišićnu masu, koja ima mogućnost da vam ubrza metabolizam. I formula za uspjeh je tu. Da li je to joga, pilates, fitness trening, nevažno, bitno je da vam godi i da imate rezultate koji vama kao pojedincu odgovaraju“, navodi Amela. 

Svjesna je da je i okruženje u kojem živimo i krećemo se veoma bitno, pa se Amela često našali sa svojim pacijentima i klijentima da kada muškarac bira da ozdravi, on regrutuje sve oko sebe od mame, suprugu, kćerku pa i punice. “Žene ostaju na samo-intrervenciji i često ako nisu okružene istomišljenicima ne uspijevaju da grade zdrave životne navike, jer se prilagodavaju većini u porodici, okolini. Zato birajte svoju okolinu mudro i tražite podršku. Ako ste npr. mlada mama, koja se nosi sa viškom kilograma nakog poroda, a uz to dojite, ne spavate, itd, delegirajte pravljenje zdravih obroka mami, svekrvi, prijateljici, mužu, kolegici, jer svi oni koji se nude da pomognu neka to i urade“, ističe Amela. 

Svoj recept za dobr zdravlje i kondiciju brusi odlascima u prirodu i Amelu će mnogi ljubitelji planinarenja sresti na nekoj od osanskih ili hercegovačkih planina, u pratnji sina Liama i svog psa. “Ja uživam u prirodi. Moja velika ljubav su planine, stjene i more. Radim puno i sa bolesnim ljudima i nakon radne sedmice odlazak u prirodu je za mene nephodan element balansa. Moj divni sin Liam, uski krug fenomenalnih bliskih prijatelja i naš pas Sky  to iskustvo čine još ljepšim i bez njih to ne bi bilo isto. Volim da čitam, ne gledam televiziju, tako uvečer ponekad pogledam nešto sa sinom Liamom na Netflix-u i onda obavezno čitanje i čaj. Putovanja mi hrane dušu, i kada god imam priliku da putujem zasita uživam svim čulima. Da li je to odlazak u Kladanj, Beograd ili Lisabon, sve je jednako bitno. Ljudi, boje, hrana, mirisi sve to je protkano u impresum i na tome sam zahvalna, jer upoznajući druge ljude učimo o sebi i rastemo”, otkriva Amela.

Amela na climbingu

Ono što nam na kraju našeg razgovora otkriva je i njena sedmična rutina koja uključuje odlazak tri puta sedmično na funkcionalni trening u PFHSC, što joj priznaje pomaže da osnaži svoje tijelo, da očuva budem zdravlje i da akumulira snagu da se bavi svim svojim hobijima. “I naravno, da ne zaboravim naglasiti da ja stalno kuham, jer veoma volim da kuham za ljude koje volim, to me opušta i čini jako sretnom! Imam i svoj Youtube kanal Amelina kuhinja, gdje djelim zdrave recepte i to me posebno odmara i veseli”.

Photo: Privatna arhiva

Ne propustite najnovije vijesti i najave događaja

* indicates required

 

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

Old Town Nest Mostar

Zavirite u prvi Co-living/Co-working prostor u BiH

Oduvijek sam smatrao da Mostar može ponuditi više od jednodnevnog izleta u kojemu će se posjetiti Stari most, kupiti suvenir i otići, napisao je...