U savremenom poslovnom svijetu, uloga žena postaje sve značajnija i sveprisutnija, oblikujući ključne sektore poput proizvodnje, logistike, trgovine, bankarstva, IT sektora, tekstilne industrije, ali i naučno-istraživačkog područja i farmaceutskog biznisa. U Bosni i Hercegovini istaknute managerice grade svoje impresivne karijere, donoseći inovacije, odlučnost i stručnost u različite sfere poslovanja.
Ovaj članak pruža uvid u živopisne priče nekih od najutjecajnijih bosanskohercegovačkih managerica koje su započele svoje karijere od ‘prodavačica’nule’, a danas predvode velike kompanije. Od regionalnih managerica u trgovini i bankarstvu do liderica u IT sektoru, tekstilnoj industriji te farmaceutskom biznisu, ove žene ne samo da su postigle značajne poslovne uspjehe već su i inspiracija za mlade generacije koje teže ostvarivanju svojih ciljeva u dinamičnom svijetu savremenog poslovanja.
Žene u proizvodnji, logistici i trgovini
Znate li da neki od najvećih modnih brendova u svijetu tkanine i vez za svoje kolekcije nabavljaju u Sarajevu? Kompanija Forster Rohner na Ilidži, na čijem čelu se nalazi Elma Memić, svake godine pregovara s najvećim modnim brendovima oko isporuke materijala za njihove najbolje haljine i modele. Od Chanela, Guccija, pa do Louis Vuittona – svi oni posluju sa našom Elmom.
Od prodavačice do regionalne managerice prodaje dm-drogerie markt. Takav je put Lejle Andrić, jedne od prvih uposlenica dm-drogerie markt u BiH. Ova Tuzlanka ponosna je na činjenicu da ulazi u svoju 18. godinu rada u kolektivu kojem pripada od početka njegovog osnivanja. Lejla se vodi onom ‘tko rano rani, dvije sreće grabi’. Budna je već u cik zore, u 5 ujutro. Tada je najproduktivnija i ima najmanje “kradljivaca vremena”. Po prirodi je dosta samostalna i želi stvari rješavati odmah, što se vremenom na teži način pokazalo kao ne baš dobra osobina.
Samostalna je navikla biti i Ljiljana Vasić, ženi koja stoji na čelu dijela srpskog koncerna Bambi iz Požarevca kao regionalna manegerica za BiH i Crnu Goru. Zna se našaliti da je njena karijera započela kad je imala samo 11 godina. Bila su to tegobna vremena poslijeratne obnove zemlje, kada je Ljiljana pomagala svojoj majci i radeći na jednom štandu uspjela je zaraditi svoj džaparac od kojeg je kupila svoj prvi bicikl. Kasnije je započela graditi akademsku karijeru koju je napustila zarad nesigurnog i napornog posla u retail industriji.
Biti žena na čelu operativnog tima jedne od najvećih kompanija u FMCG sektoru u BiH nije nimalo jednostavan zadatak. Amra Hanić, rukovoditeljica je Službe operativnog poslovanja u Konzumu BiH. I ona je, kao Lejla, karijeru počela kao prodavačica, a danas ponosno predvodi integraciju dva velika retail lanca u BiH, Konzuma i Mercatora.
Pročitajte više: Amra Hanić: “Žene u biznisu moraju postati samouvjerenije i hrabrije svjesne svojih vrijednosti
Žene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga
Svijet financija i bankarstva u našoj zemlji predvode sjajne žene i izvrsne menadžerice svjetskog kalibra. Za mnoge od njih niti ne znamo, jer znamo da mnogim ženama samohvala i pretjerana promocija nisu prioriteti u poslovnim karijerama. Ljiljana Krsman, jedna je od takvih žena. Kao nekadašnja uspješna mlada odbojkašica davne 1984. godine bila je i nositeljica olimpijske baklje na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Danas nosi direktorsku baklju na čelu NLB Banka a.d. Banja Luka.
Emina Muharemović direktorica je Sektora za rad sa stanovništvom i malim preduzećima Sparkasse Bank BiH. Najviše pamti svoje pionirske korake koje je napravila još davne 1995. godine u nekadašnjoj Market banci, učeći, kao deveta zaposlenica u Banci, osnove bankarstva. Emina je živjela vrlo ubrzanim tempom, a takav način života na početku njene karijere nosio je sa sobom i puno stresa. Tako je započela s razvojem psihoterapeutskih vještina, osnažila samu sebe i naučila kako se nositi sa stresom. To ju je dovelo u situaciju da u potpunosti transformira svoje shvatanje o složenosti posla koji obavlja u skladu sa zahtjevima rada u bankarskoj industriji.
Nakon završenog studija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Jasmina Selimović karijeru je usmjerila u sektoru finansija, aktuarstva i životnih osiguranja. Prošla je sve stepenice u izgradnji akademske karijere – od demonstratora u nastavi i volontera u Centru za menadžment i informacione tehnologije do pozicije Dekanese Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koju je dobila 2018. godine. Upozorava da je posljednja decenija pokazala svu pogubnost krize obrazovanja, koja je u velikoj mjeri destabilizirala ionako slabašnu ekonomsku poziciju naše zemlje. No, još uvijek postoje akademski radnici koji svojom odgovornošću smatraju misiju podučavanja studenata i njihovim poticanjem na bavljenje naučnoistraživačkim radom.
Žene u IT Sektoru
Naida Vejo Rizvanović je PMO Managerica u globalnoj IT kompaniji Authority Partners. A kad nije managerica i kad se ne bavi porodicom i djecom, investira u sebe, prijatelje, društvene igre, poneku čašu vina te putovanja, putovanja i putovanja… Liječe ju tisuće koraka po gradu koji tek upoznaje, ali i plaže, shopping i prakticiranje joge. Zakleti je entuzijasta, esteta, hedonista, i optimista, pa nas stoga ne čudi da je bez imalo straha na samim počecima svoje karijere iz energetske industrije prešla u IT i snašla se – odlično. Bivša je sportistkinja pa zna da rad i disciplina moraju donijeti rezultat i zato razloga za strah nema!
Pročitajte više: Održana je večera za žene u bankarstvu i financijskom sektoru
Žene u nauci i pharma biznisu
O ženama koje su liderice u farmaceutskoj industriji u BiH se malo govori u domaćim medijima, iako iza njih stoje sjajni poslovni rezultati, koji omogućavaju prisutnost i opstanak kvalitetne terapije novim, inovativnim lijekovima, koji pacijentima u BiH omogućavaju bolju kvalitetu življenja.
Jedna takva BH liderica u farmaceutskoj industriji, koja je na čelu japanske farmaceutske kompanije Takeda, je Emina Budimlić. Sanjajući još kao djevojčica o lijepom i zanimljivom poslu apotekarice Emina je svoju karijeru nakon završenog studija farmacije započela u apoteci, no ubrzo je recepturu u apoteci zamijenila poslom u farmaceutskoj industriji. Pored dobrih prilika za osobni rast i razvoj Emina voli reći da postoje i druge stvari koje ju motiviraju da radi ovaj posao koji, priznaje, jako voli. Neopisivo je sretna kada terapija koju je uspjela dovesti na tržište Bosne i Hercegovine nekome osigura bolju kvalitetu života, nekome produži život, a druge izliječi da im novu šansu.
Kad govorimo o genetici obično se naš razgovor dotiče fenomena nasljeđivanja fenotipskih karakteristika, onih pojavnih oblika poput boje očiju, kose, izgleda, nekih ponašajnih karakteristika, koje nasljeđujemo od svojih predaka. Lejla Kapur Pojskić, profesorica genetike na Univerzitetu u Sarajevu i naučnom savjetnicom na Institutu za genetski inžinjering i biotehnologiju. Razvijajući svoju akademsku i naučno-istraživačku karijeru u svijetu Lejla danas priznaje da je prekretnica u njenoj karijeri i njen najveći izazov bila odluka da li karijeru nastaviti u nekom etabliranom genetičkom Institutu u zapadnoj Evropi ili napraviti promjenu u svojoj zemlji.
Foto: Privatni arhiv / Canva
